Lovrić s Mirogoja: Tomašević i ekipa ne brinu ni za žive Zagrepčane, a kamoli one koji ovdje počivaju

Mirogoj je pretrpio teška oštećenja u potresu 2020. i nevremenu u srpnju 2022. Bivša gradska uprava osigurala je Gradska groblja, podružnicu Zagrebačkog holdinga, na iznos od 500 milijuna kuna (oko 68 milijuna eura). Odmah nakon potresa povučeno je tri milijuna eura s police osiguranja, no aktualna vlast od tada nije iskoristila ni cent – istaknuo je Lovrić.

Zbog nemara i nebrige, Mirogoju prijete daljnja urušavanja, a zabrinjava i podatak da je od 15 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za obnovu arkada i Crkve Krista Kralja iskorišteno tek 400.000 eura.

– Šokirala me izjava ministrice Nine Obuljen Koržinek koja je prošli tjedan potvrdila ovaj porazan podatak – dodao je Lovrić.

Oštre kritike uputio je i gradskoj upravi.

– Nitko iz Grada, Zagrebačkog holdinga ni Gradskih groblja ne spominje Mirogoj, kao da ih ne zanima. No, to me ne čudi – Tomašević i ekipa ne brinu ni za žive Zagrepčane, a kamoli za one koji ondje počivaju. Njih zanima samo gradska blagajna iz koje velikodušno financiraju svoje prijatelje u udrugama – ustvrdio je.

Lovrić je najavio da će, ako pobijedi na izborima 2. lipnja, hitno pokrenuti obnovu Mirogoja.

– Okupit ću najbolje stručnjake i osigurati da se arkade i ostala oštećenja konačno saniraju – zaključio je.

Ministrica: Kad Vlada daje, ima novca za sve. Ali treba nešto i raditi

Podsjetimo, nedavno su iz Ministarstva kulture i medija podsjetili da je šest mjeseci prije isteka roka za korištenje sredstava Fonda solidarnosti Grad Zagreb iskoristio tek 24% dostupnih sredstava, zbog čega su ugovori morali biti smanjeni.

– Valjda se tako dolazi do 90 % uspješnosti o kojoj ste govorili – poručila je ministrica.

Za kompleks crkve Krista Kralja na Mirogoju i arkade osigurano je više od 15 milijuna eura, uključujući i međunarodnu stručnu pomoć. Međutim, Grad i Holding uspjeli su ugovoriti tek 400.000 eura, a obnova nije ni započela. Zbog toga projekt sada nije prihvatljiv za europske fondove i teret financiranja past će na gradski i državni proračun.

Slična situacija dogodila se i s obnovom Umjetničkog paviljona, za koji je ugovor potpisan tek 28. ožujka 2023., dva dana prije isteka roka za korištenje Fonda solidarnosti. Zbog toga je konstrukcijska obnova u najvećoj mjeri financirana nacionalnim sredstvima.

– Da nije bilo ogromnog angažmana mojih suradnika, ni tog projekta ne bi bilo – dodala je ministrica.