Lani rođeno najmanje djece u posljednja tri desetljeća

Prošle je godine u Hrvatskoj rođeno 32.170 djece, najmanje od 1991. godine, a očekivano trajanje života za tri je godine kraće od EU prosjeka, navodi se u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o prirodnom kretanju stanovništva u 2023. godini.

Više od tri desetljeća (od 1991.) Hrvatska se ubraja u nisko natalitetne zemlje, s tim da je lani rođeno najmanje djece u tom razdoblju. Primjerice, 1997. godine rođeno je 55.501 dijete, 2000. bilo je 43.746 novorođenih, a od 2013. i ulaska Hrvatske u EU-u taj je broj pao ispod 40.000 i nastavio se kontinuirano smanjivati, objavio je HZJZ.

Tako je 2021. broj rođenih bio 36.508, godine 2022. rođena su 33.883 djeteta, a prošle godine 32.170. Lani je u Hrvatskoj pao i mortalitet, bilo je 51.275 umrlih, 5.704 manje u odnosu na 2022.

Stopa prirodnog prirasta bila je negativna i iznosila je -5,0, odnosno bilo je 19.105 više umrlih nego rođenih. Negativni prirodni prirast imaju gotovo sve županije, s tim da je najgore u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj, a najbolja je situacija u Međimurskoj županiji.

Više od tisuću umrlih u odnosu na broj rođenih zabilježeno je u šest županija. U dvije županije je čak preko dvije tisuće umrlih više, i to u Primorsko-goranskoj županiji (-2092) i Gradu Zagrebu (-2030).

Žene najčešće rađaju nakon 30. godine života

Posljednjih deset godina stope ukupnog fertiliteta u Hrvatskoj kreću se u rasponu od 1,3 do 1,5. U Hrvatskoj se već niz godina bilježi porast broja poroda nakon tridesete godine života što se može povezati s društvenim promjenama – produljenjem školovanja, kasnijim zapošljavanjem, nemogućnostima rješavanja stambenog pitanja, ali i promjenom stava prema formiranju obitelji.

Sve manji broj žena odlučuje roditi u dobi koja je, prema biološkim i medicinskim kriterijima, optimalna za rađanje, navodi HZJZ u izvješću o porodima u zdravstvenim ustanovama u 2023. Uočeno je da su se trendovi rađanja promijenili od 2016., od kada žene najčešće rađaju u dobi od 30. do 34. godine, desetak godina prije ta se dob kretala od 25. do 29. godine života.

Prošle je godine 33,8 posto rodilja bilo u dobi od 30. do 34. godine, a u dobi od 25. do 29. godine njih 29 posto. Rodilo je i 619 djevojaka između 15 i 19 godina, a 93 rodilje bile su starije od 45 godina.

Tri godine kraće se živi od prosjeka EU-a

Prema podacima Eurostata, za muškarce očekivano trajanje života poraslo je sa 74,6 na 75,4 godina, dok se za žene bilježi porast s 80,8 godina na 81,8 godina. Očekivano trajanje života u Hrvatskoj za tri je godine kraće od EU prosjeka – lani je u Hrvatskoj ono za oba spola bila 78,6 godina, a u EU-u to je 81,5 godina.

Kao jedan od pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva koristi se i indikator godina zdravog života, a koji pokazuje koliko dugo se očekuje da ljudi žive bez određenih zdravstvenih poteškoća. Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2022., muškarci u EU-u mogu očekivati prosječno 62,4 zdravih godina života, a žene 62,8. U Hrvatskoj za muškarce to iznosi 59 godina, a za žene 61,5.

Od nas su po tom kriteriju u EU lošije samo Rumunjska, Latvija i Slovačka.

Obavljeno 9,3 posto pobačaja na sto poroda

HZJZ je objavio i izvješće o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u 2023., po kojemu je prošle godine evidentirano 3015 legalno induciranih pobačaja, odnosno 9,3 pobačaja na sto poroda, najvećim dijelom na zahtjev žena u 30-im godinama života. Velika većina prijavljenih legalno induciranih pobačaja (75,1 posto) učinjena je na zahtjev žene, 7,2 posto zbog ugroženog zdravlja žene, a 3,2 posto zbog prethodno utvrđene malformacije ploda.

Prošle su godine obavljena 23 pobačaja manje u odnosu na 2022. godinu te je zadržana približno ista prosječna stopa od 380,6 namjernih pobačaja na 100.000 žena generativne dobi. No ako se gleda dulje razdoblje, prošle su godine, u odnosu na 2008. godinu, obavljena 1422 legalno inducirana pobačaja manje.

Najviše stope legalno induciranih pobačaja prošle su godine imale Karlovačka i Međimurska županija, a najniže Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija. Oko 44 posto žena koje su se odlučile na pobačaj bio je u 30-im godinama života, a 20-godišnjakinja je bilo 38,5 posto.

Velika većina prijavljenih pobačaja (75,1 posto) učinjena je na zahtjev žene, a njih 30-ak posto bilo je u braku. Gotovo 30 posto žena nisu imale djece, 25 posto ih je imalo dvoje djece, a 18 posto po jedno dijete. Riječ je mahom o ženama koje nisu koristile nikakvu kontracepciju. Istodobno, šezdeset i jedna maloljetnica bila je prošle godine na pobačaju, a dvije su bile mlađe od 15 godina.

U 90,5 posto slučajeva pobačaj je izvršen u prvih deset tjedana trudnoće, kako je to propisano zakonom za pobačaj bez dozvole povjerenstva. Najviše je legalno induciranih pobačaja lani napravljeno u KBC-u Zagreb, njih 443, zatim 324 u riječkom KBC-u, te 175 u KBC-u Sestre milosrdnice. Od manjih bolnica, najviše je pobačaja bilo u Karlovcu (267) i u Puli (213), prenosi N1.