Kupci bijesni, platforma upozorava: Ovo je alarm za cijelu Hrvatsku, riješite problem odmah
Platforma za zaštitu potrošača Halo inspektore koja je pokrenula veliki bojkot trgovačkih lanaca i dalje redovito upozorava na slučajeve i prakse za koje smatraju da idu na štetu potrošača. Od cijena, raznih primjera loših proizvoda na policama pa do trgovačkih i društvenih praksi za koje tvrde da krše potrošačka prava.
U novoj objavi osvrnuli su se, iako svjesni kakve bi negativne komentare po njih to moglo imati, na problem u trgovinama s poznavanjem hrvatskog jezika od strane zaposlenih djelatnika iz dalekih zemalja.
– Jesmo li zbog stranih radnika ponizili hrvatski jezik?, pitaju se u novoj objavi na svojoj Facebook stranici. Naveli su nekoliko primjera iz Zagreba, od pizzerije, pekarnice do velikog trgovačkog lanca.
Foto: Pixabay/Ilustracija
Pizzeria, pekara, trgovački lanac…
– Pizzeria. Stariji Zagrepčanin pokušava objasniti kako to nije pizza koju je naručio. Tražio je da umjesto ajvara na slavonsku pizzu stave kiselo vrhnje. U razgovoru sudjeluju dvoje stranih radnika. Niti jedan ne govori hrvatski, a ni engleski im nije baš dobar.
Pekara. Strana djelatnica starijoj gospođi pokušava objasniti nešto što ona ne razumije jer ne zna engleski. Umjesto “klasičnog” kruha koji joj je djelatnica dala gospođa je tražila kruh izrađen od kiselog tijesta (sourdough), a strankinja to nije razumjela.
Veliki trgovački lanac.. Radnik u crvenoj odori nešto slaže. Izgleda kao da ni sam ne zna zapravo što radi. Djeluje usporeno i nezainteresirano. Prilazi mu stariji kupac i pita ga za talijansku tjesteninu. Stranac ga gleda i pokazuje mu da ga ne razumije. Dosta ljut kupac iznenada poviče;
– Ima li tu nekog tko govori hrvatski? Ili sam zapeo u Nepalu, Pakistanu ili gdje već? Alo, ima li koga? Odnekud se stvori naša trgovkinja i, uz ispriku, ipak riješi problem, neki su od njihovih primjera.
Situacija postaje alarmantna
– To je samo dio onoga što svakodnevno dobivamo sa svih strana, pojasnili su iz platforme pa izvijestili kao su samo u jednom danu dobili čak 103 prijave takvih slučajeva.
– Zato situacija postaje alarmantna: Hrvatska pod hitno mora uvesti obvezu znanja barem osnova hrvatskog jezika u svim uslužnim (tercijarnim) djelatnostima. I to ne u budućnosti, već – odmah! Potrošači su s pravom gnjevni. I ne žele slušati razne izgovore.
Ovaj tekst NIJE izraz mržnje prema bilo kome, već isključivo izraz velike zabrinutosti za situaciju. I po tko zna koji put ukazujemo na gorući problem… Koji se mora hitno riješiti, naglasili su iz platforme.
Poznavanje jezika
– Svi trebamo očekivati od stranih radnika da se maksimalno integriraju u hrvatsko društvo, komentirao je nedavno ministar poljoprivrede David Vlajčić (DP) višejezične plakate postavljene u Zagrebu kojima se stranim radnicima poručuje da moraju znati hrvatski jezik, a iza kojih stoji DP.
– Hrvati kada idu u inozemstvo raditi, priviknu se kulturi, nauče jezik i moraju poznavati osnove tog jezika u najmanju ruku. Mislim da svi trebamo očekivati od stranih radnika da se maksimalno integriraju u hrvatsko društvo, da poštuju RH, naš jezik, kulturu, tradiciju, vjeru, običaje i tu ne vidim apsolutno ništa sporno, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar Vlajčić.
– Svi ljudi bilo koje nacije su dobrodošli i želimo da svi osjećaju ugodno, barem smo mi Hrvati najbolji domaćini na svijetu. Mislim da je normalno očekivati od stranog radnika da priča hrvatski jezik i da se ne moramo kad dođemo u kafić, taksi ili prilikom dostave snalaziti rukama. To je nekakav minimum, na kraju krajeva i Zakon o hrvatskom jeziku propisuje to kao obvezu, dodao je DP-ov ministar nakon posjete Parka prirode Lonjsko polje i sastanka sa stočarima.
