KRONOLOGIJA KORONAKRIZE: Uvertira u najdublju globalnu recesiju od Velike depresije
Kada su polovicom siječnja objavljene prve vijesti o izbijanju koronavirusa u kineskom gradu Wuhanu, nitko nije mogao ni zamisliti da će se za samo koji mjesec oko tri milijarde ljudi naći u izolaciji, da će mnoge države ograničiti putovanja, zatvoriti škole, zabraniti javna okupljanja…
Nitko nije mogao ni zamisliti da će biti paralizirani mnogi dijelovi gospodarstva, poremećeni nabavni lanci, otkazane tisuće zrakoplovnih letova, a da će svjetsko gospodarstvo uroniti u recesiju, možda i dublju od one za Velike depresije 1930.-ih godina.
17. siječnja – Kineske vlasti objavile su da je zagonetna virusna upala pluća, koja je izbila u gradu Wuhanu u središnjoj pokrajini Hubei, odnijela i drugu žrtvu. Taj virus, koji pripada istoj skupini kao i SARS (teški akutni respiratorni sindrom), prvi put je otkriven mjesec dana prije, a dosad je u Kini zabilježeno 40-ak bolesnika. Ova upala pluća potiče strah od ponovnog pojavljivanja SARS-a koji je 2003. odnio gotovo 800 života u Kini i Hong Kongu.
24. siječnja – Kina je pojačala mjere za suzbijanje širenja koronavirusa, od kojega je dosad umrlo 25 ljudi, te je obustavila javni prijevoz u deset gradova u pokrajini Hubei. Željeznička mreža je najvećim dijelom zatvorena, zrakoplovni letovi su otkazani, dok su na glavnim cestama formirane kontrolne točke, pa se oko 56 milijuna stanovnika našlo u karanteni.
Slučajevi zaraze pojavili su se i izvan Kine – u Tajvanu, Filipinima, Tajlandu, Japanu, Singapuru, Južnoj Koreji, a potvrđen je i prvi slučaj u SAD-u.
25. siječnja – Kineski predsjednik Xi Jinping upozorio je da je Kina u teškoj situaciji jer se epidemija ubrzava. Vlada je produljila inače sedmodnevne novogodišnje praznike do 2. veljače i naložila da kompanije u mnogim gradovima moraju ostati zatvorene. Gradske vlasti otkazale su javne proslave i druge masovne događaje, pa je Kina u godinu štakora ušla pod znakom koronavirusa, bez petardi i proslava.
28. siječnja – Na Wall Streetu su burzovni indeksi pali više od 1,5 posto, što je bio njihov najveći dnevni pad u više od tri mjeseca. Bila je to prva reakcija najveće svjetske burze na širenja koronavirusa jer su ulagači zabrinuti zbog mogućih negativnih posljedica po gospodarstvo Kine, ali i pada prihoda u turističkom i zrakoplovnom sektoru, s obzirom da sve više kompanija otkazuje letova za Kinu. Kasnije se pokazalo da je ovaj pad Wall Streeta bio tek puki uvod u oštar pad svjetskih burzi.
30. siječnja – Kinesko gospodarstvo već osjeća negativne posljedice širenja koronavirusa zbog ograničenja putovanja i produljenja novogodišnjih praznika, pa su analitičari JPMorgana smanjili procjenu rasta kineskog BDP-a u prvom tromjesečju s prethodnih 6,3 na 4,9 posto i poručili da bi u cijeloj ovoj godini rast mogao iznositi 5,6 posto, nakon lanjskih 6.
Povukli su i paralele sa SARS-om: „Iskustva sa SARS virusom pokazuju da bi šok mogao imati veliki utjecaj na gospodarstvo, posebice ako se zbog straha smanji mobilnost ljudi. Prelijevanje negativnog utjecaja iz Kine na ostatak svijeta mogao bi biti puno veći nego u doba SARS-a, s obzirom da je od tada udjel kineskog gospodarstva u svjetskom porastao sa 4 na otprilike 15 posto”.
U samo mjesec dana širenje koronavirusa nadmašilo je razmjere SARS krize, a kako se već naziru velike ekonomske štete, kineska središnja banka poseže za izvanrednim mjerama kako bi spriječila kolaps gospodarstva.
3. veljače – U Kini su prvog radnog dana nakon produženih novogodišnjih praznika cijene dionica na burzi u Šangaju potonule više od 8 posto, čime je izbrisano oko 420 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija. Kineski financijski regulatori poručuju da će utjecaj epidemije na gospodarstvo biti „kratkog vijeka”, dok analitičari upozoravaju da bi mogao biti značajan ako epidemija potraje jer su mnoge međunarodne kompanije obustavile proizvodnju ili zatvorile prodajna mjesta u Kini, uključujući Toyotu, Starbucks, McDonalds, Volkswagen…
Kineska središnja banka ubrizgala je u financijski sustav oko 174 milijarde dolara, najveći dnevni iznos otkako je počela s takvim operacijama, što bi trebalo poboljšati likvidnost u bankovnom sustavu i pomoći stabilizirati tržište valuta.
7. veljače – Od koronavirusa je dosad u Kini zaraženo više od 10.000 ljudi, a umrlo ih je više od 800, čime je premašena epidemija SARS-a. Tijekom osmomjesečne epidemije SARS-a 2003. godine bilo je oko 8.100 slučajeva zaraze, a gotovo 800 ljudi je umrlo. SARS se tada proširio na dvadesetak zemalja, dok su sada slučajevi koronavirusa prijavljeni u 22 države.
12. veljače – Analitičari smanjuju procjene rasta kineskog gospodarstva zbog posljedica epidemije. Većina vjeruje da se Kina suočava s kratkim, ali oštrijim ekonomskim šokom nego što se prvotno mislilo. Standard & Poor’s procjenjuje da bi se rast kineskog BDP-a ove godine mogao usporiti na 5 posto, s najvećim učinkom u prvom kvartalu, a oporavak očekuje u trećem kvartalu.
Analitičari Capital Economicsa procjenjuju, pak, da će rast kineskog BDP-a u prvom tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje potonuti s prethodnih 6 na samo 2 posto. Kasnije se pokazalo da su to bile vrlo optimistične procjene.
14. veljače – Prihodi globalnih aviokompanija smanjit će se u prvom tromjesečju za četiri do pet milijardi dolara zbog otkazanih letova, procijenila je Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO). Oko 70 zrakoplovnih kompanija otkazalo je sve međunarodne letove u i iz Kine, a još 50 ograničilo je poslovanje.
Kasnije je ta organizacija drastično povećala procjene gubitaka, pa je objavila da bi se broj putnika u međunarodnom zračnom prijevozu u prvih devet ovogodišnjih mjeseci mogao smanjiti za 1,2 milijarde u odnosu na prethodne procjene, prema lošijem scenariju, a prema povoljnijem za 963 milijuna. To bi za aviokompanije značilo prihode manje za 160 do 253 milijarde dolara.
Polovicom veljače burzovni indeksi na Wall Streetu dosežu rekordne razine, no zbog brzog širenja koronavirusa u Italiji i Europi splasnule su nade da će epidemija zaobići ‘zapad’, pa će sve svjetske burze idućih tjedana oštro pasti.
17. veljače – Njemačka središnja banka upozorila je među prvima da epidemija u Kini predstavlja prijetnju njemačkom gospodarstvu jer bi zbog pada potražnje iz te zemlje mogao pasti izvoz Njemačke. Kina je jedno od ključnih tržišta za robu proizvedenu u Njemačkoj, a proizvodi i niz proizvoda i poluproizvoda koji se dorađuju u Njemačkoj. Ipak, analitičari Bundesbanka napominju da ne očekuju radikalne promjene u njemačkom gospodarstvu u prvom kvartalu.
18. veljače – Epidemija koronavirusa već je prigušila rast kineskog gospodarstva, a njezino daljnje širenje na druge zemlje moglo bi narušiti vrlo krhki oporavak globalnog gospodarstva, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
“Izgledno je prelijevanje negativnih posljedica na druge zemlje – primjerice putem turizma i nabavnih lanaca”, objavili su analitičari MMF-a. Ipak, zadržali su svoje ranije prognoze, prema kojima bi globalno gospodarstvo ove godine trebalo porasti 3,3 posto, nakon 2,9-postotnog rasta u 2019.
19. veljače – Na Wall Streetu su svi najvažniji indeksi dosegnuli najviše razine u povijesti jer ulagači na najvećoj svjetskoj burzi još nisu previše obraćali pažnju na zbivanja u Kini.
No, do kraja mjeseca indeksi su oštro pali jer su zaredale vijesti o brzom širenju koronavirusa izvan Kine, ali i prvim posljedicama te epidemije po gospodarstva. Zaraza se proširila na više od 25 zemalja, a najviše je oboljelih u Južnoj Koreji, Italiji i Iranu, zbog čega Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da postaje sve teže zauzdati širenje virusa.
24. veljače – Prodaja pametnih telefona u Kini u siječnju je potonula više od 36 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je prodaja automobila istodobno pala za gotovo 19 posto. To su neke od prvih naznaka oštrog pad potražnje građana i velikih gospodarskih šteta od epidemije.
25. veljače – Broj umrlih u Italiji od koronavirusa porastao je na sedam, a broj novooboljelih na 220, pa su vlasti u Lombardiji i Venetu, industrijskim i financijskim središtima, zatvorile škole, sveučilišta, muzeje i kina na najmanje tjedan dana i zabranile sva javna okupljanja uključujući slavni venecijanski karneval. I u ostalim zemljama Europe sve je više zaraženih, panika dobiva na zamahu.
26. veljače – Kako se koronavirus proširio izvan granica Kine, sve je izglednije da će utjecaj te epidemije na globalno gospodarstvo biti veći nego što se prije očekivalo.
Analitičari Oxford Economicsa smatraju da bi ova međunarodna zdravstvena kriza mogla izbrisati 1,3 posto rasta globalnog BDP-a u ovoj godini, što bi činilo 1.100 milijardi dolara. To bi bila ekonomska cijena za izostanke s radnih mjesta, nižu produktivnost, pad putovanja, poremećene lance nabave, smanjenje potrošnje i investicija. Takav scenarij analitičari Oxford Economicsa opisuju kao „kratak, ali vrlo oštar šok za svjetsko gospodarstvo”.
Ni američko gospodarstvo neće ostati pošteđeno, smatraju analitičari Goldman Sachsa, koji su smanjili procjenu rasta tamošnjeg BDP-a u prvom tromjesečju s prethodnih 1,4 na 1,2 posto. Bilo bi to oštro usporavanje, s obzirom da je lani američko gospodarstvo poraslo 2,3 posto.
Središnji bankari i vlade poručuju, pak, da koronavirus neće puno naštetiti svjetskom gospodarstvu i da će se ono brzo oporaviti nakon suzbijanja virusa. No, predsjednik švicarske UBS banke Axel Weber puno je pesimističniji, pa smatra da bi globalni rast mogao usporiti s 3,5 na 0,5 posto, a kinesko gospodarstvo čak i pasti u prvom tromjesečju.
29. veljače – Tvornička aktivnost u Kini pala je u veljači dosad nezabilježenom brzinom, što upućuje na veće štete u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu nego što se očekivalo. Indeks menadžera nabave (PMI) pao je, naime, na rekordno niskih 35,7 bodova, s 50 bodova u siječnju, dok je PMI indeks uslužne aktivnosti pao s 54 na rekordno niskih 29,6 bodova.
To je znatno ispod razine od 50 bodova, koja ukazuje na rast ili pad aktivnosti, a ti loši podaci pružaju prvi službeni uvid u situaciju u kineskom gospodarstvu od izbijanja epidemije.
Zbog toga su analitičari Capital Economicsa među prvima objavili procjenu da će kinesko gospodarstvo u tekućem kvartalu zabilježiti pad na godišnjoj razini, po prvi put od 1992. godine.
Početkom ožujka postalo je potpuno jasno da koronakriza neće poštedjeti Europu i SAD, a kako su gospodarske procjene sve dramatičnije, središnje banke užurbano popuštaju monetarnu politiku kako bi ublažile predstojeću recesiju.
3. ožujka – Američka središnja banka neočekivano je smanjila ključne kamatne stope za 0,5 postotnih bodova, u raspon od 1 do 1,25 posto. Predsjednik Feda Jerome Powell poručio je da gospodarstvo ostaje snažno, ali da bi širenje koronavirusa moglo u idućem razdoblju usporiti rast.
Samo desetak dana kasnije Fed je ponovno, za cijeli postotni bod smanjio ključne kamate, u raspon od nula do 0,25 posto, što ukazuje na užurbanost u popuštanju monetarne politike kako bi se ublažila predstojeća recesija.
Uz to, Fed je nakon niza godina ponovno pokrenuo program kupnje državnih obveznica, vrijedan 700 milijardi dolara, pa i korporativnih obveznica te ubrizgao stotine milijardi dolara u financijski sustav kako bi poboljšao likvidnost.
4. ožujka – Broj zaraženih u Italiji porastao je na 3.100, a umrlih od virusa na 107, pa je talijanska vlada naložila zatvaranje svih škola, kina i kazališta te zabranila javne događaje u cijeloj zemlji, a nove mjere u borbi protiv epidemije uvele su i druge države. Zabrinutosti ubrzano rastu, pa se otkazuju javni događaji i sajmovi širom Europe, poput najvećeg turističkog sajma u Berlinu.
8. ožujka – Kineski izvoz pao je u prva dva mjeseca ove godine više od 17 posto, a pao je i uvoz, za 4 posto, pokazala su statistička izvješća, jer je koronakriza izazvala velike poremećaje u svjetskim nabavnim lancima i oslabila potražnju.
Postupno jačaju strahovanja od globalne recesije, pa vlasti najvećih zemalja svijeta i središnje banke uvode poticajne gospodarske mjere. Nakon američkog Feda, australska središnja banka također je smanjila ključne kamate, kao i kanadska. Poticajne mjere najavile su i japanske monetarne vlasti, a sve su glasniji pozivi da bi i Europska središnja banka (ECB) trebala popustiti monetarnu politiku.
9. ožujka – Broj međunarodnih turističkih dolazaka mogao bi ove godine zbog širenja koronavirusa u svijetu pasti između 1 i 3 posto u odnosu na rekordnu prošlu godinu, što bi bio prvi pad od financijske krize 2009., objavila je Svjetska turistička organizacija (UNWTO), koja je još u siječnju procjenjivala da će taj broj porasti za 3 do 4 posto.
Samo tri tjedna kasnije UNWTO povećao je procjene pada putovanja turista po svijetu u ovoj godini za 20 do 30 posto, što može značiti pad međunarodnih prihoda od turizma za 300 do 450 milijardi dolara.
10. ožujka – Vlade moraju uvesti ciljane proračunske i monetarne mjere kako bi građanima i kompanijama olakšale ekonomski teret epidemije, poručio je MMF.
Globalno udruženje za poslovna putovanja (GBTA) objavilo je, pak, da će se prihodi sektora poslovnih putovanja ove godine smanjiti za oko 820 milijardi dolara zbog epidemije, dok je još krajem veljače očekivalo pad prihoda od 560 milijardi dolara.
11. ožujka – Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je koronavirus pandemijom. „U posljednja dva tjedna broj slučajeva zaraženih koronavirusa izvan Kine se povećao za 13 puta, a broj zemalja zahvaćenih koronavirusom se utrostručio. Sad je više od 118.000 slučajeva koronavirusa, a umrla je 4.291 osoba”, kazao je generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je, pak, odluku o zabrani ulaska u SAD iz šengenskog prostora, koja će trajati 30 dana i odnositi se na 26 zemalja EU-a u kojima je najviše slučajeva koronavirusa izvan Kine (17.440 oboljelih i 711 umrlih).
12. ožujka – Europska središnja banka (ECB) odlučila je povećati likvidnost i ponuditi jeftine kredite bankama kako bi održala povoljne uvjete financiranja u gospodarstvu. Stoga je najavila kupnju imovine za 120 milijardi eura do kraja godine.
Samo tjedan dana kasnije ECB je na izvanrednoj sjednici prihvatila izvanredni program kupnje obveznice u vrijednosti 750 milijarda eura u nastojanju da pomogne gospodarstvima da prebrode koronakrizu. “Izvanredna vremena zahtijevaju izvanredne akcije”, poručila je predsjednica ECB-a Christine Lagarde.
14. ožujka – Europski kontinent, novo žarište pandemije koronavirusa, pooštrava mjere zaštite, pa sve više zemalja, poput Francuske i Njemačke, zatvara javne objekte, a nakon Italije, karantenu za gotovo cijelo stanovništvo uvodi i Španjolska.
Premda središnje banke i vlasti u najvećim svjetskim gospodarstvima posežu za izvanrednim mjerama, na burzama je zavladala panika, pa Wall Street bilježi novi ‘Crni ponedjeljak’.
16. ožujka – Kineski zavod za statistiku (NBS) objavio je da je industrijska proizvodnje u siječnju i veljači pala za 13,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najviše u posljednjih 30 godina, a oštro su pale i investicije te maloprodaja.
NBS je poručio da je utjecaj koronavirusa na gospodarstvo pod kontrolom i kratkoročan te da će poticajne mjere kineskih vlasti dovesti do oporavka. No, analitičari upozoravaju da bi mogli proći mjeseci prije nego što se gospodarstvo vrati u normalno stanje.
Kako se radi o dvostrukom udaru, i na ponudu i na potražnju, analitičari u anketi Reutersa drastično su smanjili procjene rasta kineskog gospodarstva u prvom tromjesečju na samo 3,5 posto na godišnjoj razini. Preoptimistično, pokazalo se kasnije.
17. ožujka – Zbog straha od velikih gospodarskih šteta od koronakrize, na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 indeks potonuo 12 posto, što je njegov treći najveći dnevni pad u povijesti, odmah iza kraha na ‘Crni ponedjeljak’ 1987. i burzovnog sloma u listopadu 1929.
S&P 500 indeks sada je 29,5 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute 19. veljače, što znači da je duboko u području ‘medvjeda’, ali i da je od tada izbrisano oko 8.280 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica. Tako je prekinuta rekordno duga vladavina ‘bikova’, koja je uslijedila nakon financijske krize 2008.
18. ožujka – Britanska vlada objavila je da će ponuditi jamstva u vrijednosti od 330 milijardi funti, što predstavlja oko 15 posto britanskog BDP-a, i druge mjere kako bi pomogla tvrtkama koje su pogođene koronakrizom.
U anketi BBC-a analitičari procjenjuju da će britanski BDP ove godine oštro pasti. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 3,6 do 12 posto.
19. ožujka – Sve je jasnije da će koronavirus prekinuti najdužu gospodarsku ekspanziju u SAD-u jer su u naporima da se spriječi širenje virusa paralizirani brojni poslovni sektori.
Analitičari JP Morgana procjenjuju da bi američki BDP u prvom tromjesečju mogao pasti za 4, a u idućem za 14 posto. U cijeloj ovoj godini najveće svjetsko gospodarstvo palo bi za 1,5 posto.
I ostali analitičari očekuju pad američkog, ali i mnogih drugih najvećih svjetskih gospodarstava. „SAD, Europa i Japan kreću u recesiju”, poručili su analitičari tvrtke IHS Markit, koji procjenjuju da će svjetski BDP ove godine porasti skromnih 0,7 posto, a svaki rast ispod 2 posto IHS smatra globalnom recesijom.
20. ožujka – Talijansko ministarstvo financija procjenjuje da će se gospodarstvo ove godine smanjiti 3 posto zbog strogih mjera suzbijanja epidemije. Kako se još ne zna kada će izvanredne mjere u Italiji i drugim zemljama biti ukinute, ministarstvo procjenjuje da bi se BDP mogao smanjiti od dva posto, prema najpovoljnijem scenariju, do 3,7 posto, prema onom najlošijem.
Samo tjedan dana kasnije industrijsko udruženje Confindustria upozorilo je da bi gospodarstvo ove godine moglo pasti 6 posto, što bi bio najveći pad od utemeljenja republike 1946. godine. “U povijesti republike nismo se suočili sa zdravstvenom, socijalnom i ekonomskom krizom ovakvih razmjera”, upozorilo je to udruženje.
23. ožujka – Koronavirus bi Njemačku mogao koštati više od milijun radnih mjesta i više od 500 milijardi eura, procijenio je ekonomski institut ifo. “Troškovi će vjerojatno premašiti sve što smo u Njemačkoj u proteklim desetljećima vidjeli kada su u pitanju ekonomske krize i prirodne katastrofe”, poručio je ifo.
Prema povoljnom scenariju, BDP bi ove godine trebao pasti 1,5 posto, a prema lošijem moguć je pad i za 6 posto, poručio je ifo, istaknuvši i da bi posao moglo izgubiti do 1,8 milijuna radnika, a više od šest milijuna ljudi moglo bi raditi skraćeno.
24. ožujka – EU je donijela odluku bez presedana: suspendirala je Pakt za stabilnost i rast, odnosno olabavila stroge propise o proračunskoj disciplini kako bi se članicama omogućilo da adekvatno reagiraju na krizu. To znači da se članice više ne moraju držati pravila da deficit proračuna opće države ne smije prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a.
Čak i Njemačka, koja uvijek stoji na braniku proračunske štednje, odlučila je staviti izvan snage ustavna ograničenja vezana uz proračunski deficit kako bi gospodarstvo održala ‘iznad vode’. Vlada očekuje recesiju od najmanje 5 posto u 2020., pa njemački parlament po žurnom postupku prihvaća paket mjera za ublažavanje posljedica pandemije vrijedan 750 milijardi eura.
25. ožujka – U Indiji je na snagu stupila naredba da 1,3 milijarde stanovnika u iduća tri tjedna ne izlazi iz svojih domova, što znači da je sada zbog koronavirusa ukupno u svijetu u izolaciji 2,6 milijardi ljudi, trećina čovječanstva. Virus je dosad u svijetu odnio živote više od 18.200 ljudi, a 405.000 je zaraženo, od kojih polovica u Europi.
Zbog paralize gospodarstva, u SAD-u je u samo tjedan dana broj nezaposlenih skočio za rekordnih 3,3 milijuna, pa američke vlasti donose najveći paket pomoći gospodarstvu u povijesti, koji sadrži i ‘novac iz helikoptera’.
26. ožujka – U SAD-u je broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga tjedna skočio za rekordnih 3,3 milijuna jer su stroge mjere za suzbijanje koronavirusa dovele do blokade dijelova gospodarstva i masovnih otpuštanja.
Taj broj snažno je porastao i idućih tjedana, pa je ukupno u šest tjedana bez posla ostalo oko 30 milijuna Amerikanaca, čime su izbrisana sva radna mjesta stvorena od financijske krize 2008.
27. ožujka – Kongres SAD-a usvojio je paket pomoći gospodarstvu u iznosu od 2.200 milijardi dolara, daleko više u odnosu na poticaje za financijske krize 2009. Paket pomoći predviđa slanje čeka od 1.200 dolara brojnim Amerikancima, oko 400 milijardi dolara pomoći malim tvrtkama, 500 milijardi pomoći velikim tvrtkama, 100 milijardi bolnicama, 30 milijarda za financiranje istraživanja cjepiva i lijekova za Covid-19, 25 milijardi za aviokompanije…
28. ožujka – Dugovi siromašnijih zemalja pogođenih pandemijom trebali bi biti otpisani kako bi im se oslobodili resursi za borbu protiv bolesti, poručili su čelnici Svjetske banke i MMF-a. Te su institucije uvele krizne programe bespovratne pomoći i kredita za zemlje članice, te pozvale bilateralne kreditore da zbog epidemije u što kraćem roku otpišu dugove najsiromašnijim zemljama svijeta, posebno onima koje su imale velike dugove i prije krize. Najsiromašnije zemlje moraju ove godine vratiti ukupno 14 milijardi dolara duga u sklopu bilateralnih ugovora.
29. ožujka – Analitičari Standard & Poor’sa procjenjuju da će gospodarstvo eurozone ove godine pasti najmanje 2 posto, a ako se blokada poslovanja protegne na četiri mjeseca, BDP bi mogao pasti i 10 posto. Najviše će, smatraju, biti pogođene one zemlje u kojima je najviše slučajeva zaraze i umrlih od koronavirusa.
Tako procjenjuju da će talijansko gospodarstvo ove godine pasti 2,6 posto, španjolsko 2,1 posto, njemačko 1,9, a francusko 1,7 posto.
I Nizozemska će uroniti u recesiju, prvu od 2013. godine, jer je izbijanje koronavirusa osakatilo proizvodnju i potražnju, povećalo nezaposlenost i pogoršalo javne financije, poručio je ured za ekonomske analize CPB.
Peto po veličini gospodarstvo eurozone past će između 1,2 i dosad nezabilježenih 7,7 posto, ovisno o tome koliko će dugo biti na snazi mjere za suzbijanje virusa.
Irsko gospodarstvo moglo bi, pak, ove godine pasti i više od 7 posto, procjenjuje Institut za ekonomska i društvena istraživanja (ESRI). Irski BDP rastao je brže od prosjeka EU-a od 2014., a ESRI je prije izbijanja pandemije procjenjivao da će ove godine porasti 4 posto.
Grčko gospodarstvo moglo bi, pak, pasti između 1 i 3 posto, ovisno o tome koliko će trajati epidemija, a restrikcije putovanja snažno će pogoditi turizam, glavnu polugu gospodarstva, kazao je ministar financija Christos Staikouras.
Portugalska središnja banka poručila je da će zbog pada osobne potrošnje, investicija i izvoza pad gospodarstva ove godine iznositi između 3,7 i 5,7 posto.
31. ožujka – Na Wall Streetu je u prvom tromjesečju S&P 500 indeks pao 20 posto, najviše od financijske krize 2008., dok je Dow Jones potonuo 23 posto, što je njegov najveći kvartalni gubitak od 1987.
Europski STOXX 600 indeks pao je u prvom tromjesečju 23 posto, najviše u gotovo 18 godina, pri čemu je izbrisano oko 2.800 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica. MSCI indeks svih svjetskih burzi pao je, pak, u proteklom kvartalu gotovo 22 posto.
Početkom travnja broj zaraženih koronavirusom premašio je milijun, a kako se bilježe sve veće ekonomske štete, MMF upozorava da će blokada gospodarstava potaknuti najgoru recesiju od Velike depresije.
1. travnja – Agencija S&P Global Ratings smanjila je procjenu rasta globalnog gospodarstva u ovoj godini na samo 0,4 posto, s 3,3 posto koliko je očekivala prije pandemije, što bi bio najsporiji rast od ekonomske krize 1982., a rast manji od 2 posto mnogi analitičari smatraju globalnom recesijom.
S&P oštro je smanjio i procjene za SAD i Europu, pa sada očekuje pad američkog gospodarstva u ovoj godini za 1,3, a europskog za 2 posto. Tržišta u nastajanju također će biti snažno pogođena krizom, navodi S&P i procjenjuje da će indijsko gospodarstvo u ovoj godini pasti za 3,5 posto. Kina bi, pak, mogla zabilježiti rast od 3 posto, no to bio najsporiji rast u najmanje 30 godina.
2. travnja – U Španjolskoj je u ožujku bez posla ostalo više od 300.000 radnika, što je 9,3 posto više u odnosu na prethodni mjesec, pa je ukupan broj nezaposlenih dosegnuo 3,5 milijuna, najvišu razinu od 2017. Španjolska vlada je 14. ožujka proglasila izvanredno stanje, nakon kojeg se 47 milijuna stanovnika nalazi zatvoreno u stanovima i kućama. Vlada je najavila i 200 milijardi eura vrijedan financijski paket pomoći iz kojega će posrnule kompanije dobivati državna jamstva, kredite i subvencije.
Taj iznos predstavlja 20 posto španjolskog BDP-a, što je „najveće pokretanje resursa u demokratskoj povijesti Španjolske“, rekao je premijer Pedro Sánchez. Unatoč tome, španjolska središnja banka procjenjuje da bi u ovoj godini BDP, prema najizglednijem scenariju, mogao pasti 9,5 posto, a moguć je i pad od 12,4 posto, više nego za financijske krize 2009.
3. travnja – Koronavirus je potvrđen u više od milijun ljudi u svijetu, a umrlo ih je više od 50 tisuća, pokazuju podaci Sveučilišta Johns Hopkins. Na SAD otpada više od 20 posto ukupnog broja zaraženih (236.339), a druga po broju zaraženih je Italija (115.242), nakon koje slijede Španjolska (110.238), Njemačka (84.600) te Kina (82.432). Najviše je ljudi umrlo u Italiji, preko 13 tisuća, a u Španjolskoj više od 10 tisuća.
8. travnja – Francuski BDP past će u prvom tromjesečju oko šest posto zbog pandemije, objavila je tamošnja središnja banka. Kako je BDP pao i u posljednjem lanjskom kvartalu, za 0,1 posto, to znači da je Francuska već u recesiji.
Od 17. ožujka 67 milijuna Francuza ne izlazi iz svojih domova, osim kada moraju odlaziti u nabavu, na posao ili im je potrebna medicinska pomoć. Parlament je po hitnom postupku usvojio paket kriznih mjera vrijednih 110 milijardi eura, četiri posto BDP-a, kako bi pomogao tvrtkama i radnicima. Francuska vlada procjenjuje da će gospodarstvo ove godine pasti najmanje osam posto.
9. travnja – Međunarodna robna razmjena mogla bi se ove godine smanjiti od 13 do 32 posto, ovisno o trajanju zdravstvene krize, procijenila je Svjetska trgovinska organizacija (WTO), uspoređujući to s financijskom krizom u 2008., ali i Velikom depresijom od prije 90 godina.
14. travnja – MMF je objavio da bi svjetsko gospodarstvo ove godine moglo pasti 3 posto. “Blokada (zbog suzbijanja pandemije) potaknut će najgoru recesiju od Velike depresije, daleko goru nego u vrijeme globalne financijske krize”, poručio je MMF. Iduće godine gospodarstvo bi trebalo porasti 5,8 posto pod uvjetom da se pandemija povuče do kraja 2020., procjenjuju u MMF-u.
U novim procjenama MMF predviđa da će se američki BDP ove godine smanjiti 5,9 posto. Gospodarstvo eurozone moglo bi pasti u prosjeku za 7,5 posto, pri čemu bi najviše, 9 posto, mogao pasti talijanski BDP. Njemačko gospodarstvo smanjit će se 7 posto, francusko 7,2, a španjolsko 8 posto. U Kini bi rast BDP-a mogao usporiti na 1,2 posto.
15. travnja – Promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku je potonuo 8,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je njegov najveći pad od 1992., od kada se prate ti podaci. Industrijska je proizvodnja, pak, u ožujku pala 5,4 posto, što je njezin najveći pad od 1946.
Nakon objave tih podataka, ekonomisti u anketi Reutersa procjenjuju da bi u prvom tromjesečju američki BDP mogao pasti i 10,8 posto, najviše od 1947. godine. Kako se blokada dijelova gospodarstva u travnju proširila na još više država SAD-a, u drugom bi tromjesečju američki BDP mogao pasti i 30 posto.
U drugom dijelu travnja zaredali su statistički podaci koji su početkom godine bili nezamislivi. Kineski BDP zabilježio je u prvom kvartalu prvi pad u gotovo 30 godina, dok su gospodarstva SAD i EU potonula po najvišim stopama od 2009.
16. travnja – Kineski BDP pao je u prvom tromjesečju 6,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je prvi pad drugog po veličini svjetskog gospodarstva od 1992., od kada se prate ti podaci, i veći nego što se očekivalo. U anketi Reutersa u prosjeku se očekivao pad od 6,5 posto, a procjene 57 analitičara kretale su se u širokom rasponu – od pada za 29 posto do rasta za 4 posto.
17. travnja – Neke europske zemlje objavile su planove za ublažavanje restriktivnih mjera koje se odnose na društveni život, trgovine i promet, s obzirom da se usporava širenje koronavirusa.
23. travnja – Predsjednica ECB-a Christine Lagarde upozorila je čelnike EU-a o rizicima spore i nedovoljno snažne potpore gospodarstvu. Poručila je da bi BDP eurozone u ovoj godini, po umjerenom scenariju, mogao pasti oko 9 posto, a u pesimističnijem čak i 15 posto.
Dan kasnije čelnici EU-a dogovorili su se o uspostavi zajedničkog financijskog fonda, vrijednog do 2.000 milijardi eura, no odluke o detaljima tog programa odgodili su do ljeta. U situaciji dok su Italija i Španjolska snažnije pogođene krizom od Njemačke, ponovno su na površinu izbile stare nesuglasice unutar bloka.
24. travnja – Niz izvješća pokazao je kolike je gospodarske štete koronakriza nanijela već u prvom tromjesečju. Južnokorejski BDP pao je za 1,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, što je najveći pad četvrtog po veličini azijskog gospodarstva od financijske krize 2008.
Norveško gospodarstvo palo je, pak, na kvartalnoj razini 1,9 posto, a tamošnja statistička agencija procjenjuje da bi u cijeloj godini BDP mogao pasti 5,5 posto. Posljedice će se, poručila je agencija, osjećati još godinama, premda se očekuje postupan oporavak gospodarstva.
28. travnja – U svijetu je više od tri milijuna ljudi zaraženo koronavirusom, a 211 tisuća je preminulo. Oporavilo se oko 922 tisuće oboljelih, dok je zemlja s najviše potvrđenih slučajeva SAD gdje je više od milijun zaraženih i 56 tisuća umrlih.
29. travnja – Američki BDP potonuo je u prvom tromjesečju 4,8 posto u odnosu na isto lanjskom razdoblje, što je najveći pad od financijske krize 2009. i veći od 4 posto, koliko su u prosjeku očekivali analitičari u anketi Reutersa.
Nakon objave tih podataka, predsjednik Feda Jerome Powell upozorio je da bi u tekućem kvartalu gospodarstvo moglo pasti po stopi kakva dosad nije zabilježena, no kazao je i da bi oporavak trebao uslijediti nakon što se olabave restrikcije povezane s koronavirusom.
30. travnja – Eurostat je objavio da je gospodarstvo Europske unije u prvom tromjesečju palo 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najviše od financijske krize 2009. BDP eurozone potonuo je, pak, 3,3 posto.
Na kvartalnoj je razini BDP EU-a pao za 3,5 posto, što je njegov najveći pad od 1995. godine, od kada se prate ti podaci. Pritom je francusko gospodarstvo palo za 5,8 posto, najviše od Drugog svjetskog rata. Pad španjolskog BDP-a za 5,2 posto na kvartalnoj razini najveći je, pak, od 1970., od kada se prate podaci, dok je pad talijanskog BDP-a od 4,7 posto najveći od 1995. godine.
Kako se paraliza mnogih poslovnih aktivnosti nastavila i u travnju, u tekućem tromjesečju očekuje se još oštriji pad najvećih svjetskih gospodarstava nego u proteklom. A kada će i kojim tempom uslijediti oporavak, pokazat će vrijeme.
Pripremio: Nenad Bach
