Korona još jednom potvrdila nemoć našeg agrara

Dok se u Hrvatskoj naveliko predstavlja nova strategija poljoprivrede do 2030., koja u fokus stavlja povećanje domaće samodostatnosti, konkurentnosti te produktivnosti za čak 125 posto, korona u prvi plan iz agrara izvlači najgore

Dok se u Hrvatskoj naveliko predstavlja nova strategija poljoprivrede do 2030., koja u fokus stavlja povećanje domaće samodostatnosti, konkurentnosti te produktivnosti za čak 125 posto, korona u prvi plan iz agrara izvlači najgore, piše Večernji list.

Ne samo da hrane nemamo dovoljno za vlastite potrebe, nego nam je i u jeku sezone domaćeg voća i povrća draže ono uvozno, navodi dnevnik. Čini se da smo preko noći zaboravili na zatvorene granice zbog COVID-19, kad su police trgovačkih lanaca zjapile poluprazne pa se, dočim se normalizirao protok roba, navalilo na uvozni “jeftilen”, kojemu je do prije nekoliko tjedana i cijena na akciji bila dvostruko viša negoli je danas prispjeloj domaćoj robi koju su zagovarali i političari i trgovci – i građani.

Otužna kombinacija slabe kupovne moći potrošača, neorganiziranih seljaka, manjka turističke potražnje, politike trgovačkih lanaca, a i nebrige, nezainteresiranosti i/ ili nemoći države da stane na kraj poraznim trendovima kad su u pitanju jadna domaća proizvodnja i enorman uvoz, tek probuđeni lokalpatriotizam ponovno je stavila u zadnji plan.

Slovenci, Austrijanci, Nijemci… bojkotirat će uvozno – i trgovce koji se drznu uvoziti strano voće i povrće dok god ima lokalnog, a u Hrvatskoj pravila i dalje kroje najniža cijena i upitna kvaliteta, kraj koje toliko zazivana domaća proizvodnja nema šanse.

Dapače, poljoprivrednike se i pozivalo da u koroni dignu proizvodnju, mnogi od njih bili su i glavni “manekeni” trgovaca koji “preferiraju” lokalno, a kad se to dogodilo, uvoz povrća raste dvoznamenkasto u odnosu na isto razdoblje lanjske godine, donosi Večernji list.