Kolakušić je uvjeren da ima pravo na mjesto u Saboru, Jandroković kaže da nema. Sve skupa bi moglo završiti na Ustavnom sudu

Hrvatski sabor idući tjedan kreće sa zasjedanjem.

– Trenutno je sigurnih 77, ali slušao sam i gospodina (Marija) Radića koji je rekao da će i njegova politička opcija podržati Vladu, dakle moguće je da će biti i 79 članova. Većina ni na koji način nije upitna”, poručio je Jandroković vezano za broj zastupnika vladajuće većine nakon što su Klub Domovinskog pokreta napustili Igor Peternel i Krešimir Čabaj.

Mario Radić, kojeg su njih dvojica slijedili u izlasku iz DP-a, najavljuje osnivanje nove stranke, pa treba vidjeti, kaže Jandroković, hoće li Peternel i Čabaj u Saboru ostati uz Vladu i većinu.

Međutim, još jedna izvanredna situacija bi se mogla dogoditi u Saboru nakon što je zastupnik stranke Pravo i Pravda (PiP) , Dražan Dizdar, najavio moguć odlazak – ostavku ili zamrzavanje saborskog mandat, piše Nacional.hr.

Ovakva se situacija nije dogodila u modernoj povijesti

On je ušao kao zamjena Mislavu Kolakušiću, koji je, pak, ranije dao ostavku u Saboru kako ne bi izgubio status zastupnika u Europskom parlamentu. No, na europskim izborima Kolakušić nije potvrdio još jedan mandat u Bruxellesu. Prema medijskim napisima, Kolakušić bi se sada želio vratiti u Sabor, ali Jandroković ističe da prema Poslovniku ne može u saborske klupe jer je dao ostavku.

– Kolakušić je dao ostavku, Dizdar je došao na njegovo mjesto. Ostavka je neopoziv čin, on će se obratiti nadležnom tijelu Hrvatskog sabora koji će mu odgovoriti. Ja mogu načelno reći da kada se podnese ostavka, po onome što piše u Poslovniku, saborski zastupnik više nije saborski zastupnik”, rekao je predsjednik Sabora upitan može li Kolakušić unatoč ostavci tražiti vraćanje i aktiviranje svog mandata.

Kolakušić smatra da nije gubljenje vremena slanje zahtjeva da on uđe u Sabor umjesto Dizdara i to će biti učinjeno idući tjedan. Ali, takav zahtjev neće poslati sam Kolakušić nego stranka.

– Zakon propisuje da, kad zastupnik podnese ostavku, stranka određuje tko će ga zamijeniti. To je drukčija situacija nego kad zastupnik mandat stavi u mirovanje, pa protokom šest mjeseci može samostalno zatražiti njegovo odmrzavanje. Stoga će naša stranka uputiti zahtjev Mandatno-imunitetnom povjerenstvu, rekao  je Novom listu jučer Kolakušić.

Bauk: Nije sasvim nelogično to što Kolakušić govori

Zakon o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske definira da europarlamentarac ne može istodobno obnašati dužnost zastupnika u Saboru. Razlog je to zbog kojeg je i, primjerice, SDP-ovka Biljana Borzan nakon travanjskih izbora dala ostavku u Saboru. Međutim, nije sasvim nelogično to što Kolakušić govori. Za mišljenje o situaciji kakve još nije bilo u Hrvatskoj pitali smo i bivšeg ministra uprave i dugogodišnjeg zastupnika Arsena Bauka (SDP), koji nikako nije osobno zainteresiran.

– Davanjem ostavke na početku, Kolakušić je nedvojbeno izgubio pravo samostalnog raspolaganja svojim mandatom i, u najpovoljnijem razvoju događaja za njega, prepustio to Dizdaru i stranci. Hoće li se taj njegov čin tumačiti kao de facto brisanje s kandidacijske liste, očito će se utvrđivati. Dosadašnje iskustvo govori da je on 76. glas većine da bi imao više šansi da se ovo razvije povoljno za njega, rekao je Bauk Novom listu.

Hasabegović ulazi u Sabor? 

Na pitanje može li u slučaju da Dizdar stavi svoj mandat u mirovanje, na njegovo mjesto ući netko s liste Domovinskog pokreta, obzirom da je PiP s njima išao na parlamentarne izbore, Jandroković je kazao da to treba vidjeti s pravnim stručnjacima i da će Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav dati svoj stav.

– Ovakva se situacija nije dogodila u modernoj povijesti. Zastupnika može u Saboru biti od 120 do 160 i sad s jednim manje (sa 151 na 150) ne bi bila dovedena u pitanje ustavnost, ali je pitanje, koliko sam shvatio, da netko s te liste može ući u Sabor. Ostavimo to Odboru, pojasnio je Jandroković.

Međutim, ako se dogodi da Dražen Dizdar uistinu da ostavku na mandat ili stavi svoj mandat u mirovanje, a Mislava Kolakušića odbije Mandatno imunitetno povjerenstvo, onda po Zakonu u Sabor ulazi sljedeći član njihove stranke na listi. Međutim, kako na listi više nema članova stranke Pravo i pravda, to pravo ostvaruje sljedeći s liste s osvojenim najvećim brojem preferencijalnih glasova. U ovom slučaju to je Zlatko Hasanbegović koji je osvojio više od 10 posto preferencijalnih glasova.