Kako spasiti centar Zagreba? Arhitekt Barić otkriva rješenja
Spirala odumiranja može se zaustaviti aktiviranjem gradskih i državnih prostora kroz simbolične najamnine, ali pod uvjetom da se u njih smjeste atraktivni obrti. Ne mislim pritom samo na ugostiteljstvo, već i na sadržaje koji gradu daju karakter i autentičnost – poput concept storeova, postolara, butika, malih dućana, rukotvorina, pekarni, uslužnih obrta, malih vinarija, bistroa i zalogajnica s domaćim specijalitetima, u suradnji s Gradskim tržnicama, ističe Barić.
Da takva praksa funkcionira, pokazuju brojni primjeri iz svijeta: Židovska četvrt u Budimpešti, londonski Bloomsbury i Soho, pariška Latinska četvrt, barcelonski Barrio Gótico, njujorški Meatpacking District i Tribeca.
– Martićeva ulica već pokazuje potencijal, ali potrebna je aktivacija i drugih prostora poput Vlaške, Tkalčićeve, Ilice i Tratinske – dodaje Barić, naglašavajući kako bi Zagreb takvim mjerama mogao doživjeti potpunu transformaciju već u prve dvije godine mandata nove gradske vlasti.
No, jedan od ključnih problema za poduzetnike u centru ostaje birokracija, posebno konzervatorski propisi koji često usporavaju ili čak onemogućuju obnovu prostora.
– To se mora riješiti. Grad Zagreb prvo treba sjesti s konzervatorima i Ministarstvom kulture kako bi se definirala realna pravila – takva da imaju smisla. Trenutno, primjerice, čuvamo dimnjake kako bismo sačuvali vizuru grada, a kada dođe potres, oni se sruše i ugroze živote. Treba jasno odrediti što se treba očuvati, a što je ‘pojelo vrijeme’. Svaka zgrada može se zamijeniti samo boljom – zaključuje Barić.
