Jonjić: Možemo! na čelo gradske ustanove postavio osobu osuđenu za mito, a sad se ponašaju kao nedužni
Prijava se odnosi na navodne malverzacije s lažnim računima vezanim uz angažman zaštitarskih službi na Zagrebačkom hipodromu.
– O svemu znam tek ono što su objavili mediji, i ne bih ulazio u konačne prosudbe – to je posao suda, ako slučaj do njega dođe. No, začuđuje me reakcija javnosti koja ovu aferu dočekuje kao da su članovi platforme Možemo! potpuno nevini, oslobođeni svake odgovornosti za korupciju – izjavio je Jonjić komentirajući aktualna događanja.
Podsjetio je da je još ranije upozoravao kako je “Možemo!, odmah po dolasku na vlast, na čelo jedne gradske ustanove postavio osobu koja je pravomoćno osuđena za primanje mita”.
– Nitko od medija nije se tada zainteresirao za tu informaciju. Nisu me kontaktirali niti pokušali istražiti detalje. To puno govori o načinu na koji se stvara mit o nevinosti Možemo! – dodao je prenosi HRT.
Podsjetimo, skupina zaposlenika Sportskih objekata podnijela je kaznenu prijavu protiv gradonačelnika Tomaševića i ravnatelja Kostanjevića zbog sumnje da su prouzročili štetu od više od dva milijuna eura gradskom proračunu i samoj ustanovi.
Na potezu DORH
Na izvanrednoj konferenciji za novinare predstavljeno je pismo zaposlenika u kojem se navode ozbiljne optužbe, uključujući nezakonite natječaje, pogodovanja i falsificiranje faktura. U središtu prijave nalazi se sporni angažman zaštitarskih službi na Hipodromu, za koji zaposlenici tvrde da nikad nije stvarno realiziran, dok su oni pritom bili prisiljeni lažirati račune.
Zaposlenici navode kako su o nepravilnostima više puta informirali gradonačelnika i druge nadležne institucije, no nikakva reakcija nije uslijedila. Njih zastupa odvjetnik Anto Nobilo.
– Na temelju izvorne računovodstvene dokumentacije, koju smo priložili kaznenoj prijavi, postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenih djela. Sada je na Državnom odvjetništvu da utvrdi ima li elemenata za pokretanje istrage – poručio je Nobilo.
Ova prijava, međutim, ne predstavlja samo pitanje osobne odgovornosti gradonačelnika, već otvara šira pitanja o institucionalnoj transparentnosti, političkoj vjerodostojnosti i povjerenju građana u sustav.
Ako izostane brza i odlučna reakcija nadležnih tijela, posljedice neće biti samo financijske. Mogle bi biti i duboko političke – s dugoročnim posljedicama za upravljanje Gradom Zagrebom, ali i za vjerodostojnost političkih platformi koje su se profilirale kao alternativa starom sustavu.
