Jedan vrijedan metal kupuje se kao lud, bankar upozorava: To je znak predstojećih ratova
Zlato se kupuje kao da je 19. stoljeće i vrijeme zlatne groznice u Americi. Svaka odluka svjetskih lidera utječe na gospodarstva svih država, a čini se da je zlato i dalje jedna od najsigurnijih investicija i svojevrsna slamka spasa.
Kako rat, ideologija i protekcionizam dijele svijet na različite blokove, zemlje u razvoju gomilaju plemenite metale da bi se pripremile za dan u kojem će se globalni financijski sustav pod dominacijom SAD-a i Europe, kako očekuju, srušiti, a novi će ga zamijeniti.
Politico piše da je ovaj trend započeo prije deset godina. Sada je ubrzan kratkoročnim čimbenicima, posebno padom kamatnih stopa u svijetu. Kao rezultat toga, cijene su rasle iz jednog rekordnog maksimuma u drugi, dosegnuvši prošlog tjedna povijesni iznos od više od 2800 dolara po unci, prenosi Tportal.
Poskupljuje, ali se kupuje kao ludo
Ove godine zlato je poskupjelo 35 posto, daleko ispred 20-postotnog rasta američkih dionica i više nego dvostruko bolje od bilo kojeg europskog dioničkog indeksa.
Lina Thomas iz Goldman Sachsa predviđa da bi cijena mogla premašiti 3000 dolara do kraja sljedeće godine. Najviše kupuju države koje bi mogle pasti pod sankcije Amerike. Kina je tako kupila 316 tona od početka rata u Ukrajini. Rusija je također bila veliki kupac, kao i središnje banke na Bliskom istoku, u središnjoj Aziji i Indiji.
Poljska već dugo želi povećati zlatne rezerve na 20 posto svojih službenih rezervi. Pridružila se tome i Mađarska te je u rujnu ponovno počela kupovati zlato, rekavši:
– Usred povećane nesigurnosti… uloga zlata kao sigurnosne imovine i spremišta vrijednosti od osobite je važnosti jer povećava povjerenje u zemlju i podržava financijsku stabilnost.
– To je znak predstojećih ratova, rekao je direktno jedan od europskih središnjih bankara.
Nije to samo strah od sukoba i sankcija, nego i sumnja u pouzdanost država koje su izgradile globalni financijski poredak. I SAD i Europa gomilaju sve veće dugove s kojima će se sve teže nositi.
S obzirom na to da dug SAD-a sada iznosi 124 posto BDP-a i brzo raste, Thomas iz Goldman Sachsa primjećuje da “mnoge središnje banke imaju većinu svojih rezervi u američkim državnim obveznicama i kreatori politike mogu postati sve zabrinutiji zbog svog izlaganja fiskalnim rizicima u SAD-u”.
Ideja je “polako diversificirati međunarodne rezerve daleko od onoga što ostaje vrlo velik udio imovine denominirane u dolarima”, rekao je Mohamed El Erian, bivši šef trgovačkog giganta Pimco.
