Ivan Šipić u novom Podcastu 01Portala: Zaustaviti negativne trendove jedina mi je i prava želja

Razgovarali su o gorućim demografskim problemima Hrvatske – iseljavanju, padu nataliteta, useljeničkoj politici i budućnosti hrvatskog identiteta. Šipić je otkrio koje mjere Vlada planira zaustaviti demografski pad, koga želi privući u Hrvatsku i kako balansirati između ekonomskih potreba i očuvanja društvene kohezije.

Govoreći o trenutačnoj demografskoj situaciji u Hrvatskoj, opisao ju je kao vrlo izazovnu. – Hrvatska u ovoj priči nije izolirani otok kad gledamo na karti Europe ili svijeta. Jučer sam na karti gledao regije Italije, oni su pokrajinski sve na 1, 1, 2, ne na 1, 4, 6 koliko smo mi, govorimo o stopi fertiliteta. Suočeni smo s velikim izazovom. U desetak godina cijela Europska unija ima kontinuirani pad rađanja, svega nekoliko zemalja u Europi zadržava neku razinu iznad 1 ili 1,5. U tih 10-ak godina rođeno je manje od od 10 milijuna djece. Dakle, nismo mi jedan jedini dio EU-a koji se s tim pitanjem suočio.

Dodao je i da to Hrvatsku ne amnestira u ovoj priči te smatra da jedini pravi put u mijenjanju tih trendova zajednički koordinirani pristup.- Jedan čovjek i jedan resor ne mogu sami, za pohvalu je da je ustanovljeno ovo ministarstvo. To je jedan od najvećih izazova jer nema ništa važnije za budućnost Hrvatske ili domovine naše od brojne djece, a onda i brojnih obitelji, što vuče korijene i dalje, a to je da garantira održivost kao naroda, ali i gospodarstva. Bez djece nema obitelji, a bez obitelji koji žive ovdje nemamo budućnosti. Zato je demografija najveći izazov.

Strategija demografske revitalizacije

Šipić se osvrnuo i na suradnju s drugim resorom po pitanju rješavanja demografskih problema te je naveo da su svi povezani. – Ako neće biti jedan prstenasti odnos, ako bi ovo ministarstvo – a to ono sada nije – ostalo jedan otok, ili priča jedne političke stranke, gdje ćemo ići za poen više, što ja uporno odbijam pa stalno ističem da demografija treba biti nadstranačko pitanje, jer naša djece i obitelji od Prevlake do Dunava ne pripadaju jednoj stranci. Bila je lavina zločestih komentara pa i izvlačenja iz konteksta nekih mojih rečenica.

Podsjetio je da je Sabor prošle godine donio strategiju demografske revitalizacije, a dodao je da se planira i izrada i novog krovnog zakona o demografskoj obnovi. – Sad smo na razini formiranja radnih tijela i želja nam je u 2026. donijeti krovni zakon o demografiji, i kao grani demografije, tu je i useljenička priča. Tu je ogroman bazen demografske revitalizacije, jer imamo generacije mladih ljudi koje su ne tako davno otišli, već imamo pozitivne primjere povratka. Mi moramo osnažiti svoju priču – zbog čega bi se mladi vratili u Hrvatsku.

Šipić je naveo i neke konkretne mjere kojima se žele zaustaviti, odnosno preokrenuti ovi negativni demografski trendovi. – Stvaranje preduvjeta za zaustavljanje svih negativnih trendova, a to je u prvom redu kvalitetno radno mjesto, priuštivo stanovanje, evo i diljem Hrvatske će se graditi novi stanovi, stanovi koji nisu u funkciji žele se staviti na raspolaganje, s treće strane želimo da sva djeca do 2030. budu u vrtićima, jaslicama, da do 2030. bude izgrađeno na stotine škola, na tome se i radi.

Recept za demografiju

Govoreći o suradnji lokalnih uprava i države na ovom polju, ministar je naveo da svi moraju odigrati svoju ulogu. – Često lokalni čelnici su u fokusu zbog sata, ručka, popijene kave s kim god, stavlja se u fokus nebitno, ali lokalne zajednice i lokalni čelnici su prvi demografi. Oni najviše rade s ljudima konkretno, oni su direktno birani.

Šipić je naveo i neke pozitivne primjere u tom kontekstu, izdvajajući Samobor, Svetu Nedelju, Dugopolje, Klis, Solin i druge. Osvrnuo se i na njihov recept za demografiju. – Recept je ova kvaliteta života, ponude, sadržaja, dostupnost radnog mjesta, jaslica, škola, sve je tako blizu. Naša želja je upravo rasterećenje velikih sredina i vraćanje života u manje, tzv. depopulirana područja. Prođite Likom, Dalmatinskom zagorom, Slavonijom… Želimo oživjeti ta mjesta, u tom pravcu su išli ovi prvi koraci ministarstva. S jedne strane pronatalitetna politika, da se cijeni majčinstvo, očinstvo, djeca, u fokusu obitelj, a s druge strane pokušaj povratka, zaustavljanja negativnih trendova na način da mladi čovjek ‘pa stani, nešto se događa u mom gradu, općini, domovini’. Plaće idu gore, poticaji idu gore, mnoga rasterećenja se događaju.

Kao primjer je naveo i nedavno najavljenu izmjenu o povratu dijela poreza pri kupnji prve nekretnine. S 50 posto poreza na nekretninu, možete li opremiti stan? Pretpostavljam da se može. Ne možemo reći da se ništa ne događa. Je li dobro? Nije. Može li biti bolje? Sto posto, ali ne možemo reći da nemamo pozitivne primjere u Ministarstvu demografije i useljeništva čiji je proračun za prvi put 685 milijuna eura, a od toga 70-80 posto ide roditeljstvu, konkretno majkama, i tom rasterećenju 6+6 mjeseci.

Veliki zaokret

Naveo je i koje su konkretne mjere koje se odnose na majke i očeve. – Do 1.3. ove godine kad su stupile na snagu izmjene zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama imali ste stanje ovako – šest mjeseci rodiljnog i roditeljskog plaća HZZO. Ono iz čega HZZO isplaćuje, isplaćuje iz naših plaća, to svatko zna. Tih šest mjeseci je plaćao HZZO puni iznos plaće, a nakon šest mjeseci bio je limit 995 eura. Do tog iznosa isplaćivano. Nakon toga smo se okrenuli tom dijelu da probamo rasteretiti majku koja želi ostati više s djecom, a i dijete da više osjeti majku.

Navodi da su onda napravili veliki zaokret. – Nije više šest mjeseci, sad je godinu dana, nije više limit 995 eura plaće nego je limit do 3000 eura plaće. Dakle, puni iznos plaće do godine djetetova života, ogroman iskorak vrijedan 474 milijuna eura. Znam da novac ne rađa djecu, znam da novac nije mjerilo, osobito kad se netko odlučuje imati dijete, ali po reakcijama stotina mailova koje dobivamo za taj korak, pa i ljudi me zaustavljaju, majke s radosti guraju kolica, ljudi kažu ‘okej, dajte i ovo’, ali ova mjera je vratila da majka može odlučiti, da otac može birati.

Šipić je naveo da se produljio i očinski dopust, dodajući da to ne ide na teret poslodavca nego u cijelosti na teret države. – Nakon 16 godina smo podigli i iznos za novorođeno dijete, više nije 309 nego 618, u stopostotnom iznosu. Sve što planiramo, mislim da će to dobro odjeknuti, s obzirom na ove reakcije koje imamo.

Cjelokupna slika života u Hrvatskoj privući će čovjeka da se vrati

Ministar je ponovno naglasio važnost cjelokupnog pristupa u ovoj priči, ističući da će upravo to dovesti do vraćanja ljudi. Osvrnuo se i na povratak Hrvata iz iseljeništva. – Što se tiče starijih, imamo dosta zahtjeva. Kad govorimo o mogućem povratku iseljenika i njihovih potomaka, znam da je dobar dio ljudi razočaran, znam da procedure traju predugo, mnogi su nažalost umrli čekajući da se vrate u domovinu.

Kroz zakon o strancima predvidjeli smo sljedeće – Čim zatraži i prijavi boravak i zatraži državljanstvo, stječe pravo koje imamo i vi i ja u ovoj domovini. Može upisivati svoju djecu, može se zapošljavati, studirati, može započeti proces života najnormalnije kao da je već sve riješeno i kao da već ima državljanstvo, s tim da se naš čovjek više ne tretira kao stranac, a u prijašnjem zakonu je.

Naveo je da se ubrzava i proces dobivanja državljanstva te je dao primjer od prošle godine. – Imate Brazil, imate već 150 riješenih zahtjeva za državljanstvo već sad.

Šipić je kao jedan od prvih koraka ovog ministarstva naveo uspostavljanje kontakata s cijelom diplomatskom mrežom. – Sad smo već napravili hodogram posjeta, želimo biti nadohvat ruke, želimo mi doći do ljudi, s otvorenim pristupom i svim ovim prednostima koje smo nabrojali. Cjelokupna slika života u Hrvatskoj privući će čovjeka da se vrati, bilo da se radi o potomcima naših iseljenika ili o ljudima koji su ne tako davno otišli.

U fokusu prvo naši ljudi

Najavio je i određene subvencije. – Imali smo sastanak s HAMAG BICRO-om, gdje ćemo ići sa subvencijama, potporama prema tri strane, jedna je ovo povratak ljudi izvana u depopulirana područja, povratak ljudi iz većih gradova i sredina u depopulirana područja i treće, možda i najbitnije, pomoći ljudima da ostanu u svom kraju.

Osvrnuo se i na stanje u južnoameričkim zemljama gdje obitavaju Hrvati, navodeći da imaju lošije standarde nego u Hrvatskoj te da im plaće iznose po nekoliko stotina dolara. – Za prijevod jedne papirologije koja treba u Hrvatskoj ili na razini EU-a, traži se tisuće eura. Sad mi želimo pomoći tim ljudima na način da idemo subvencionirati taj povratak i kroz prijevode i kroz olakšavanje tog povratka da izađemo ljudima u susret. Sad radimo analizu koliko bi to bilo, tu ćemo razgovarati is HZZO-om, to je cijeli niz problema.

– Tema useljeničke priče mi je jedna od najtežih tema i najvećih izazova u ovoj priči. Vjerujem da ćemo uspjeti donijeti i Nacionalni plan integracija i migracija jer taj dio migrantske, tj. o useljavanju iz trećih zemalja se jedinim dijelom tiče i nas. Ne bježimo mi od toga, ali nama su u fokusu prvo naši ljudi, dodao je Šipić.

Revidirani dječji doplatak

Ponovno se osvrnuo na gradove s dobrim natalitetom, navodeći da se od gradova i općina prikupljaju raznorazni podaci. – Puno primjera s lokalnih jedinica može primijeniti na višu razinu politike, rekao je ministar, još jednom naglašavajući važnost suradnje lokalnih jedinica s državom u budućim koracima ministarstva.

Na kraju je naveo i prioritete u idućoj godini dana, a kao prvi je istaknuo donošenje krovnog zakona o demografiji. – Prioritet je revidiranje, a to sada radimo, doplatka za djecu. Radimo analize i pri kraju smo, statistike koje mi imamo zahtijevaju novi pristup i novi zakon i novu priču o doplatku za djecu. S jedne strane imamo dobru situaciju – podižu se plaće, prava, ali imamo problem da nam mnoga djeca ispadaju iz pet razreda doplatka za djecu, želimo to promijeniti i želimo ponuditi model koji će obuhvatiti svu djecu u Republici Hrvatskoj od 0 do 18 godina.

Koji će to model biti, uskoro ćemo vidjeti. To mi je želja, želja mi novi zakon, revidirani doplatak za djecu i želja mi je da nakon dvije ili tri godine, daj Bože do kraja mandata, suzbijanje negativnih trendova. Zaustaviti negativne trendove mi je jedina i prava želja, zaključio je ministar Šipić u razgovoru s Marijanom Opačkom.