Ignorirani simptomi srčanog udara: Što najčešće previdimo – i zašto to može biti kobno

Srčane bolesti već su desetljećima vodeći uzrok smrti u Sjedinjenim Američkim Državama, s prosječno jednom smrću svakih 34 sekunde. To znači da svaki dan više od 2500 osoba umre od posljedica kardiovaskularnih bolesti – više nego od svih oblika raka i nesretnih slučajeva zajedno. No unatoč ovim zastrašujućim brojkama, mnogi ljudi i dalje ne prepoznaju na vrijeme simptome srčanog udara – osobito one suptilnije, koji ne odgovaraju filmskoj verziji teške boli u prsima i dramatičnog kolapsa.

Rizični čimbenici

Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), gotovo polovica Amerikanaca ima barem jedan od tri glavna čimbenika rizika: visoki krvni tlak, visoku razinu kolesterola i pušenje. Uz to, rizične čimbenike dodatno pojačavaju pretilost, šećerna bolest, sjedilački način života, starija životna dob i naslijeđena sklonost srčanim oboljenjima.

– Na neke čimbenike ne možemo utjecati, poput genetike, ali životnim navikama možemo značajno smanjiti rizik – poručuju iz CDC-a, naglašavajući važnost zdrave prehrane, prestanka pušenja, redovite tjelesne aktivnosti i liječenja kroničnih bolesti.

No čak i kad su ljudi svjesni rizika, mnogi ne prepoznaju simptome srčanog udara jer ne izgledaju onako kako ih najčešće zamišljamo.

Srčani udari nisu kao na filmu

Tim istraživača sa Sveučilišta Texas u Arlingtonu u nedavnom radu ističe kako je zabluda da su srčani udari uvijek dramatični i očiti.

– Pacijenti često ne dožive holivudsku verziju srčanog udara – navodi se u studiji. – Simptomi mogu biti tihi, složeni, pa čak i blagi.

Ann Eckhardt, profesorica sestrinstva i znanstvenica sa Sveučilišta Texas, pojašnjava da kod mnogih ljudi bol u prsima zapravo ne izgleda kao bol u klasičnom smislu.

– To je više osjećaj nelagode, pritiska ili stezanja. Ljudi jednostavno osjete da nešto nije u redu, ali ne znaju reći što točno – kaže Eckhardt.

Kardiolog Richard Wright iz bolnice Providence Saint John’s u Kaliforniji potvrđuje da većina simptoma nije jasna ni dramatična.

– Ljudi često opisuju neugodan pritisak, težinu ili punoću u središtu prsa. Iako to medicinski jest “bol”, oni to ne doživljavaju tako – navodi Wright.

Nelagoda se može širiti i na druge dijelove tijela: lijevu stranu prsa, vrat, donju čeljust, rame, leđa ili ruku – najčešće lijevu. Može trajati nekoliko minuta ili se pojavljivati i nestajati.

Simptomi koje najčešće ignoriramo

Znakovi srčanog udara ne završavaju na nelagodi u prsima. Wright upozorava na dodatne simptome koji mogu zavarati: hladan znoj, mučnina, žgaravica ili podrigivanje, opća slabost i osjećaj nedostatka zraka.

Ti simptomi posebno su česti kod žena i starijih osoba. Kod žena je vjerojatnije da će osjetiti slabost, mučninu ili vrtoglavicu nego izraženu bol u prsima. Starije osobe, koje često ionako imaju više zdravstvenih tegoba, svoje simptome mogu zamijeniti s probavnim smetnjama, virusnom infekcijom ili umorom.

– Iako često čujemo da žene drukčije doživljavaju srčani udar, to je zapravo povezano s dobi – objašnjava Wright. – Žene doživljavaju srčane udare desetak godina kasnije od muškaraca, a tada se simptomi mogu pojaviti u slabijem obliku, što ih čini još težima za prepoznati.

Ne dijagnosticirajte sami – pozovite pomoć

Najvažniji savjet liječnika glasi: ne pokušavajte sami procijeniti imate li srčani udar.

– Nažalost, ne postoji način da kod kuće pouzdano utvrdite je li riječ o infarktu – upozorava dr. Wright. – Potrebni su EKG, analiza krvi i druge dijagnostičke pretrage koje se mogu napraviti samo u bolnici.

Zato je svaka sumnja dovoljna da potražite pomoć. Ako osjećate iznenadnu nelagodu u prsima, slabost, vrtoglavicu ili bilo koji od drugih navedenih simptoma – osobito ako spadate u rizičnu skupinu – odmah se javite liječniku ili nazovite hitnu pomoć na broj 112.

U situacijama kada se reagira na vrijeme, šanse za preživljavanje i oporavak višestruko su veće. Zataškavanje simptoma ili čekanje da prođu samo može dovesti do katastrofalnih posljedica.

Kako piše Best Life, razgovarajte s liječnikom o simptomima koje možda ne biste povezali sa srcem – jer upravo to znanje može jednog dana spasiti život.