I dalje 76 posto otpada odlažemo na odlagališta

U Hrvatskoj se i dalje 76 posto otpada odlaže na odlagališta, a cilj je da 2030. taj postotak bude manji od 50 posto, no problem je i što više od stotinu manjih jedinica lokalne samouprave uopće ne odvaja otpad, istaknuto je na središnjoj konferenciji Otpad 2022.

Konferencija je u Zagrebu okupila sve dionike sustava gospodarenja otpadom U Hrvatskoj.

U gospodarenju otpadom niz je izazova, a jedan od najvećih je što 76 posto otpada i dalje odlažemo na odlagališta dok su ciljevi EU postavljeni vrlo visoko te bi do 2030. trebali odlagati manje od 50 posto a otpad pretvoriti u energiju, rekao je Marijan Kavran, glavni urednik časopisa Komunal, koji je organizator konferencije.

Upozorio je i kako stotinu, uglavnom manjih jedinica lokalne samouprave, uopće ne odvaja otpad.

Među gradovima i općinama koji su lideri u odvajanju otpada su Krk, Prelog, Čakovec i cijelo Međimurje, Križevci, Koprivnica, Beli Manastir, Osijek pri čemu Međimurje i Istra prednjače u gospodarenju otpadom, kazao je Kavran.

Konferencija se bavi s više aktualnih tema a jedna od njih je stanje voznog parka i zelena mobilnost, odnosno kako komunalci mogu modernizirati svoj vozni park klimatski neutralnim vozilima.

Kavran je istaknuo kako preko 73 posto komunalaca ima vozni park star između 10 i 20 godina.

– Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost više neće subvencionirati nabavku vozila na fosilna već isključivo na alternativna goriva no na to nismo spremni jer nemamo dovoljno punionica za vodik. Također, nema dovoljno istraživanja koja bi pokazala da komunalci mogu opteretiti svoja vozila u tim ekstremnim uvjetima s alternativnim izvorima.

Kad je riječ o radu centara za gospodarenje otpadom, što je također jedna od tema, Kavran je rekao da prva dva takva centra, Marišćina i Kaštijun, uz određena poboljšanja, mogu vrlo dobro funkcionirati u praksi dok je u trećem centru Bikarac upravo završen probni rad i tehničko-tehnološki je na vrlo visokoj razini.

Jedna od tema je i novi natječaj od 84 milijuna kuna, koji je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, raspisao za jedinice lokalne samouprave za zelenu infrastrukturu i sufinanciranje ozelenjivanja javnih površina.

Profesor ekologije na zagrebačkom Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Ivica Tikvić istaknuo je da je riječ o prvoj takvoj mjeri u nas. Podsjetio je da EU planira do 2030. posaditi tri milijarde stabala te upozorio kako je jako važno brinuti se o uvjetima rasta i razvoja te održavanja tih stabala.

– Kada sadimo stablo moramo voditi brigu o svim uvjetima tog stabla. Moj je prijedlog da sadimo skupine stabala, šume, te da sadimo različite vrste – i drveće i grmlje zajedno jer oni jedni drugima pomažu u održavanju i u urbanim uvjetima, istaknuo je Tikvić.