HSLS protiv vraćanja Karađorđevićevog reljefa u Meštrovićev paviljon: Muzej je pravo mjesto za njega
Predsjednica zagrebačkog HSLS-a Gabriela Bošnjak podsjeća da je Meštrović 1930-ih odbacio ideju konjaničkog spomenika kralju Petru I., odlučivši umjesto toga stvoriti prostor posvećen likovnoj umjetnosti. Time je osigurao da paviljon ne bude vezan uz monarhiju, već isključivo uz kulturu.
– Povijesne okolnosti i kasnije prenamjene paviljona potvrđuju njegovu neutralnost kao izložbenog prostora. Vraćanje reljefa narušilo bi taj koncept. Umjesto da se izloži unutar paviljona, reljef bi trebao biti smješten u Muzeju Ivana Meštrovića, gdje bi dobio odgovarajući povijesni i umjetnički kontekst – ističe Bošnjak.
Političke implikacije i kontroverze oko dinastije Karađorđević
Aurelija Rosenzweig iz HSLS-a upozorava da Zagrebu nije potreban artefakt koji centralni prostor hrvatske umjetnosti posvećuje dinastiji Karađorđević, čija je vlast ukinula demokraciju, zabranila političke stranke i sindikate te progonila protivnike režima.
– Grad Zagreb ne bi trebao imati spomenik tako kontroverznoj kraljevskoj dinastiji. Kao što ne želimo arapski natpis koji bi paviljon pretvorio u džamiju, tako ni ovaj reljef ne pripada tom prostoru – naglašava Rosenzweig.
Također podsjeća da su u istoj niši paviljona avangardne umjetničke grupe ranije izlagale različite simbole, poput križa, te smatra da bi taj prostor trebao ostati otvoren za suvremena umjetnička djela, a ne postati mjesto historijske revizije.
Poziv na preispitivanje odluke
HSLS apelira na gradske vlasti da razmotre alternativno rješenje koje bi očuvalo Meštrovićev umjetnički doprinos i zaštitilo identitet paviljona kao izložbenog prostora.
– Muzej Ivana Meštrovića, osnovan prema želji samog umjetnika 1952. godine, najkompetentnija je institucija za očuvanje njegova djela. Oni će znati kako ovom reljefu osigurati primjeren povijesni kontekst – zaključuje Rosenzweig.
