Hrvatski sabor sutra raspravlja o rebalansu državnog proračuna

U nastavku tjedna raspravljat će se o još nekoliko zakonskih prijedloga među kojima o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi

Patrik Macek/PIXSELL

Hrvatski sabor sutra nastavlja sjednicu raspravom o prijedlogu rebalansa državnog proračuna za ovu godinu s pripadajućim dokumentima, kojim se previđa povećanje prihoda za 6,6 milijardi kuna, a rashoda za 10,9 milijardi kuna.

Prijedlogom izmjena državnog proračuna Hrvatske za 2022. i projekcijama za 2023. i 2024. proračunski deficit opće države po ESA metodologiji porast će za 1,4 milijarde kuna, na 13,4 milijarde ili 2,8 posto BDP-a. Udio javnog duga u BDP-u, pak, nastavlja se smanjivati, ove godine za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a.

Najveće povećanje rashoda odnosi se na sustav zdravstva, za otprilike 4 milijarde kuna, od toga se 3,5 milijardi kuna odnosi na dugove i obveze bolnica i ljekarni prema dobavljačima. Slijede mirovine i mirovinska primanja, koje se povećavaju za 1,5 milijardi kuna zbog indeksacije i dodataka u vladinom paketu antiinflatornih mjera. Stavka Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike tako se povećava za 3 milijarde kuna.

Za nabavu robnih zaliha, najvećim dijelom vezano uz situaciju s Ukrajinom, sredstva se povećavaju za 697 milijuna kuna. Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, u čijem su sustavu robne zalihe, proračun se pritom povećava za 1, 7 milijardi kuna u odnosu na tekući plan proračuna, koji uzima u obzir sve preraspodjele unutar proračuna koje su učinjene u prvih pet mjeseci.

Rebalans predviđa i dogovoreno povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 4 posto od 1. svibnja.

U nastavku tjedna saborski zastupnici će raspravljati o još nekoliko zakonskih prijedloga među kojima o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi kojima se predviđa ukidanje imuniteta članovima Vlade ako se radi o koruptivnom djelu za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.