Hrvatski sabor domaćin komemoracije srebreničkim žrtvama

S komemorativnog skupa poslana je jedinstvena poruka - neka se više nikada nikome ne ponovi

Patrik Macek/PIXSELL

S komemorativnog skupa u Hrvatskom saboru, održanog u povodu 11. srpnja – Dana sjećanja na genocid u Srebrenici i 27. godišnjice srebreničke tragedije, poslana je jedinstvena poruka – neka se više nikada nikome ne ponovi.

Predsjednik Hrvatskog sabora i pokrovitelj komemoracije Gordan Jandroković upozorio je kako je u Srebrenici počinjen genocid nad više od 8000 pripadnika drugog naroda i vjere, u kojem se čovjek pretvara u zvijer i postaje zao prema drugom ljudskom biću.

Izaslanica predsjednika Republike Melita Mulić ocijenila je kako se zločin u Srebrenici dogodio jer svijet i Europa nisu naučili lekciju i zaustavili agresiju. Tamo su, kao i u Hrvatskoj, pale žrtve velikosrpske ideje i politike, podsjetila je. Pamtimo jučer da bismo živjeli bolje danas i nadajmo se boljem sutra, poručila je.

Na komemoraciji je sudjelovao i premijerov izaslanik i ministar obrane Mario Banožić, koji je rekao kako zločin i zlo koje ga je vodilo nije lako pojmiti i nije shvatljiva potreba za zatiranjem drugih i drugačijih. Nakon Vukovara dogodila se Srebrenica i nemamo pravo šutjeti o tim zločinima koji imaju ime i prezime.

Predsjednik Mešihata u RH efendija Aziz Hasanović poručio je kako je Srebrenica civilizacijska sramota 20. stoljeća te da je i danas, 27 godina poslije, neki osporavaju. Naša je zadaća zaustaviti međunacionalnu mržnju, a to će trajati dok se zlo ne nazove pravim imenom kako se ne bi ponovilo, istaknuo je.

Zastupnica nacionalnih manjina i suorganizatorica skupa Ermina Lekaj Prljaskaj istaknula je kako je zločin u Srebrenici jedan od najtežih nakon Drugoga svjetskog rata pred očima svijeta u kojem su počinjena neviđena zvjerstva, a koji međunarodna zajednica nije spriječila.

Predsjednik Udruge Bošnjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske Kadro Kulašin podsjetio je na brutalno i zvjerski ubijene 8372 osobe u spirali zla nastaloj pokušajem ostvarenja velikosrpske ideje. Poručio je da treba reći “koga što spada” radi budućnosti.