Hrvatski osmaši prosječni u znanju osnovnih predmeta

Na završetku osnovnoškolskog obrazovanja hrvatski učenici u prosjeku raspolažu osnovnom i srednjom razinom znanja u hrvatskome, matematici, biologiji, kemiji i fizici, pri čemu najveću razinu neznanja pokazuju u fizici, a najmanje ih naprednu razinu pokazuje u biologiji.

Pokazali su to rezultati nacionalnih ispita što ih je u svibnju ove godine u 8. razredima hrvatskih osnovnih škola proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Ispiti su provedeni prvi puta, ove godine u njima je sudjelovala 81 osnovna škola, a od jeseni će se provoditi u svim osnovnim školama u zemlji.

U ispitima je sudjelovalo ukupno 4132 učenika, a kako bi se dobio što realniji prikaz stanja, umjesto ocjena od 1 do 5 u ocjenjivanju je implementiran sustav četiriju razina bodovanja – napredna, srednja, osnovna i ispod osnovne razine.

Prema dobivenim rezultatima, najveći postotak hrvatskih osmaša u svim ispitanim predmetima raspolaže osnovnom ili srednjom razinom znanja, najmanje ih je ispodprosječnu razinu znanja pokazalo u hrvatskome jeziku, dok fizika strši sa 17,5 posto onih ispod osnovne razine znanja. Najveći postotak naprednih je pak u kemiji, 6,6 posto, a najmanje u biologiji, tek pola posto.

– To su rezultati koje smo dobili temeljem provedenih ispita u navedenim školama. Oni su na neki način i očekivani, osobito uzimajući u obzir činjenicu da su prvi put učenici pisali standardizirani ispit koji je u tom pogledu bio otklonjen svake moguće subjektivnosti, rekao je predstavljajući rezultate na konferenciji za novinare ravnatelj NCVVO Vinko Filipović.

– Ovo je uistinu realna slika, ovo su činjenice, ovo su realni rezultati i mislim da su polučili u ovom prvom koraku ono što smo mi kao nacionalni centar i očekivali, dodao je.

U hrvatskome jeziku, najmanji je postotak učenika pokazao ispodprosječno (4,05 posto) i iznadprosječno znanje toga predmeta (3,45 posto), dok je najveća distribucija unutar osnovne (46,39 posto) te srednje razine znanja (46,11 posto). Kod matematike je distribucija nešto drugačija, te je nešto veći postotak učenika demonstrirao ispodprosječnu razinu znanja, njih čak 8,14 posto, osnovnu razinu znanja njih 51,65 posto, 37,07 posto srednju, a njih 3,13 posto naprednu.

Biologija pokazuje zanimljivu distribuciju, rekao je Filipović, gdje je 7,20 posto učenika ispod osnovne razine znanja, 51,57 posto ih je pokazalo osnovnu a 40,73 posto srednju razinu znanja, dok relativno nizak postotak od svega 0,50 posto učenika pokazuje naprednu razinu znanja u ovome predmetu.

U kemiji su rezultati 7,82 posto (ispod osnovne razine), 60,60 posto (osnovna), 24,99 posto (srednja) i 6,60 posto (napredna razina). Najveći postotak ispodprosječne razine znanja učenici su pokazali u fizici, njih čak 17,47 posto. Srednju razinu znanja fizike ima 58,17 posto hrvatskih osmaša, osnovnu njih 21,26 posto, dok je naprednih u fizici 3,11 posto.

Svi učenici i njihovi roditelji odmah će dobiti informacije o postignućima, a do konca rujna bit će gotova kompletna analiza provedenih ispita koje će svaka škola dobiti na uvid te će na taj način škole, njihovi ravnatelji, nastavnici i učenici, dobiti točnu povratnu informaciju o tome kako korespondiraju s nacionalnim prosjekom.

Filipović je istaknuo kako nema unificiranog stanja, jer u nekim školama neki su predmeti bolji na nacionalnoj razini a neki lošiji, a rezultati prvog nacionalnog testiranja trebali bi koristiti ravnateljima, stručnim službama, Agenciji za odgoj i obrazovanje i resornom ministarstvu da dobiju uvid u stanje te da temeljem ovih rezultata mogu napraviti određene promjene u unaprjeđenju odgojno-obrazovnog sustava.

Pohvalio je učenike što su u velikoj mjeri ozbiljno shvatili testiranje te najavio da će se u budućnosti u nacionalne ispite uvesti i strani jezik, povijest i geografija.