Hrvatska u 2023. ušla s 1,6 milijuna zaposlenih
Hrvatska je u novu godinu ušla s 1,6 milijuna zaposlenih, što je oko 36 tisuća radnika više nego što ih je bilo u istom razdoblju prošle godine, ali i oko 9 tisuća zaposlenih manje u odnosu na prethodni mjesec, piše Večernji list.
Pad na mjesečnoj razini, podsjećaju analitičari RBA, traje od mjeseca kolovoza i obično se trend preokreće u siječnju ili veljači, kada počinje jače sezonsko zapošljavanje.
U odnosu na prosinac 2020., HZMO je evidentirao 71 tisuću mirovinskih osiguranika više, a u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu 62 tisuće više. Hrvatska je, inače, 2022. godine prestigla i rekordnu zaposlenost iz 2008. godine. Stopa registrirane nezaposlenosti od 6,7 posto (za žene 8,1 posto) lagano je iznad stope nezaposlenosti u eurozoni. Međutim, stopa zaposlenosti od 69 posto u trećem tromjesečju još je znatno ispod prosjeka EU od 75 posto. Samo Italija i Grčka imaju manje zaposlenih unutar radno aktivne populacije.
Na burzi je sada evidentirano nešto manje od 120 tisuća nezaposlenih osoba, što je petnaestak tisuća više nego što je bilo tijekom ljetnih mjeseci. Istovremeno, državni Zavod za zapošljavanje objavio je 19 tisuća slobodnih radnih mjesta, a oglasili su da se nudi posao na pola radnog vremena i za dvjestotinjak umirovljenika i to za umirovljene medicinske sestre, prodavače, kuhare i pomoćne kuhare, konobare te dostavljače. MUP ističe da je do prosinca 2022 godine odobrio oko 115 tisuća dozvola za boravak i rad stranaca.
Turizam i ugostiteljstvo nadoknadili su sve svoje pandemijske padove i zaposlenost vratili na stanje iz 2019. godine! Gleda li se nešto dulji period od tri godine, nova radna mjesta nastala su većinom u graditeljstvu – oko 15 tisuća – te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima – oko 11 tisuća.
U građevini zaposlenost kontinuirano raste posljednjih sedam godina, a kraj 2022. godine završili su sa 131 tisućom zaposlenih. Snažno povećanje zaposlenosti od 20 posto, odnosno deset tisuća osoba, imao je IT sektor i taj trend kontinuirano traje od 2015. godine.
Obrazovanje sa 119 tisuća zaposlenih danas ima sedam tisuća više radnika nego što ih je imalo 2019. godine, a po pet tisuća zaposlenih više imaju prerađivačka industrija te zdravstvena i socijalna zaštita. Među najvećim gubitnicima je javna uprava, gdje danas radi četiri tisuće radnika manje nego prije tri godine pa će se zaposlenima u državnoj upravi otvoriti mogućnost da produlje radni vijek do 67 godina, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
