Europski rekorderi

Hrvati vjeruju bankarima i kupuju kriptovalute

U isto vrijeme svaki peti hrvatski građanin nema nikakve štednje te bi ostao bez sredstava za život da izgubi stalne prihode
Bitcoin kriptovaluta Armin Durgut/PIXSELL

Slovenci i Hrvati europski su rekorderi po udjelu građana koji ulažu na turbulentnom kriptotržištu, bitcoine i ostale kriptovalute kupuje 16 posto Hrvata i 17 posto Slovenaca, što je gotovo tri puta više od europskog prosjeka, piše Večernji list.

Na trećem je mjestu 14 posto Čeha, dok je u “ziheraškoj” Njemačkoj svega šest posto stanovništva povjerovalo da će se obogatiti rudareći uz pomoć interneta, a ne motike i pijuka. Najmanje povjerenja u kriptosvijet (4 posto) imaju Talijani i Španjolci.

Europska je komisija ovog proljeća provela prvo istraživanje o financijskoj pismenosti u EU, koje je otkrilo da je diljem EU razina financijske pismenosti niska. Otprilike 18 posto građana zna sve o inflaciji, ulaganjima i rizicima koji oni donose, za 64 posto se može reći da imaju neka srednja znanja, a preostalih 18 posto nikakva.

Hrvatska ima malo više dobro upućenih – 20 posto i malo manje potpunih neznalica – 16 posto, a osjetno je odskočila prema ulaganju u kriptovalute te povjerenje u banke. Svaki peti hrvatski građanin nema nikakve štednje te bi ostao bez sredstava za život da izgubi stalne prihode. S druge strane nešto je manje od četvrtine stanovništva koje tvrdi da bi sa štednjom koju imaju mogli nastaviti sa starim životom najmanje šest mjeseci, pa i više. I po jednom i po drugom odgovoru među lošijima smo u EU.

Hrvati su izrazito pesimistični kad je u pitanju starost i mirovina te samo šest posto građana očekuje komotan život i u mirovini, a kod ostalih taj se udio kreće od tri posto u Poljskoj do 24 posto u Danskoj. Još četvrtina Hrvata vjeruje da će živjeti donekle komforno, dok svi drugi sa zebnjom gledaju na život u starijim godinama.

Hrvatska je na šestom od 27 mjesta unutar EU prema razini povjerenja u savjete bankara i financijske industrije s udjelom od sedam posto onih koji jako vjeruju u bankarske savjete i 38 posto koji bi financijaše ocijenili s vrlo dobrim.  Jedino su po tom kriteriju Finska, Češka, Danska, Austrija i Portugal ispred. Inače, svaki četvrti hrvatski građanin ima potrošački kredit, a svaki deseti kredit s hipotekom.

Hrvati su s 56 posto ispred EU prosjeka po korištenju online bankarskih usluga i mobilnog plaćanja, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.

Aktualno
Hrvatska
Izbor urednika