Hrvati prije svega žele znanje i zdravlje
Stanovnici Hrvatske, njih 82 posto, najviše bi ulagali u znanje a samo 16,7 posto ispitanih tvrdi da žele vratiti svoj društveni život, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja, piše u nedjelju Večernji list.
Stavovi su ovo, uvjerenja, očekivanja, ali i strahovi Hrvata, i to prema istraživanju Nulti kvadrant agencije Media Val u suradnji s Ipsosom. Drugi je to Kvadrant u drugoj pandemijskoj godini, istaknuli su iz agencije, pa su rezultate vrlo dobro mogli usporediti s 2020. godinom. I tada je 58 posto ispitanika smatralo da se najviše treba ulagati u znanje, a sad se za investiciju u obrazovanje sebe ili svoje djece odlučilo čak 82 posto Hrvata.
-Snažan skok znanja kao resursa u koji vrijedi ulagati, zabilježen u razdoblju u kojem smo bili suočeni s nizom novih i nepredvidivih situacija, potvrđuje kako danas, više nego ikad prije, upravo znanje postaje naša najjača valuta- rekla je Nina Išek Međugorac, članica uprave i izvršna direktorica Media Vala, agencije koja je istražila i kako se građani osjećaju otkako žive s epidemijom.
A oni uglavnom teže živjeti jednostavnim i nekompliciranim životom, žele si mirne i spokojne situacije te okruženja i imaju potrebu osjećati se sigurno i zaštićeno. Samo 16,7 posto ispitanika želi obnoviti svoj društveni život, što je, kažu iz Media Vala, “znak da je pandemija izmijenila način na koji percipiramo i doživljavamo društveni život”.
-Veća zabrinutost uglavnom je zabilježena i kod pojačanog nadzora državnih institucija nad građanima i smanjenja individualnih sloboda te materijalnih uvjeta života (gubitak posla, gubitak vrijednosti ulaganja, prevelik rast cijena…).Kad je riječ o aktualnoj temi cijepljenja, manje od polovice ispitanika podržava stav da kompanije trebaju stimulirati zaposlenike na cijepljenje, dok je, s druge strane, podjednak broj onih koji tu ideju snažno podržavaju, kao i onih koji su izrazito protiv (oko 25 posto)– kažu u agenciji koja je provela istraživanje.
Slično kao lani, 87 posto građana slaže se da je zaštita od koronavirusa odgovornost pojedinca u jednakoj mjeri kao i države, dok se konkretna pomoć ugroženima očekuje od države koju najstarija grupa ispitanika smatra primarno odgovornom. Sveukupno gledajući, građani se u 2021. sigurnije osjećaju u trgovinama, bankama, poštama, a i u restorane, kafiće te na koncerte odlaze s manje straha nego lani. Radije, međutim, putuju unutar Hrvatske pa čak svaki šesti ispitanik ne planira putovanje avionom do smirivanja pandemije, piše Večernji list u nedjelju.
