Hrvati često zanemaruju dva velika rizika koja ih mogu dovesti u velike dugove
Građani su svakodnevno suočeni s vijestima o rastu cijena, ali malo se komunicira o sposobnosti upravljanja osobnim financijama, što u tako izazovnim vremenima postaje nerijetko presudna stavka. Jer, mnogi se teško snalaze u složenoj financijskoj stvarnosti.
Prema podacima iz prošle godine, 21,4 posto stanovništva bilo je u opasnosti od siromaštva ili društvene isključenosti. Iako su prosječne plaće porasle za 43 posto tijekom posljednjih osam godina, kako navodi premijer Andrej Plenković, rast životnih troškova nije zaostajao – kumulativno su cijene skočile za 33 posto, unatoč državnim mjerama. Stoga ne iznenađuje što se mnogi i dalje oslanjaju na kredite kako bi premostili svakodnevne izazove.
Inflacija i lako dostupni krediti često mogu dovesti građane u opasne financijske situacije. Lucija Marinčić, direktorica Coface Hrvatske i prokuristica Coface Adriatica, upozorava na tihu prezaduženost, stanje u kojem građani nisu pod ovrhama, ali im stalne obveze, poput rata kredita, režija i kartica, redovito premašuju mjesečne prihode. Često se zanemaruju i skriveni troškovi poput korištenja prekoračenja ili trošenja putem kreditnih kartica, koji mogu stvoriti ozbiljne dugoročne probleme.
– Rizici kojima se prepuste mogu ih gurnuti u dugove do grla, naglasila je Marinčić za Tportal.
Prema FINA-inim statistikama, krajem ožujka pod ovrhom je bilo 199.325 građana. Iako je ta brojka konačno pala ispod 200.000, ukupni dug tih građana popeo se na 3,73 milijardi eura, što ukazuje na ozbiljnost problema.
Neočekivani životni događaji – poput bolesti, otkaza, izvanrednih popravaka ili vanjskih geopolitičkih utjecaja – dodatno pogoršavaju situaciju. Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da je 34,9 posto ljudi prošle godine živjelo u kućanstvima koja nisu mogla pokriti iznenadni trošak iz vlastitih sredstava.
Rastuća inflacija dodatno pogoršava stvari jer smanjuje kupovnu moć novca. Marinčić naglašava kako štednja gubi na vrijednosti ako se samo drži na računu, jer se s istom količinom novca može kupiti sve manje. Poskupljenja hrane, goriva i usluga posebno pogađaju kućne budžete – neke su namirnice u trgovinama poskupjele i do 100 posto u proteklih nekoliko godina.
Kreditiranje je za mnoge postalo način rješavanja financijskih prepreka, no ono nosi značajne rizike. Podaci HNB-a pokazuju da su kućanstva krajem ožujka imala ukupno 25 milijardi eura kredita – što je porast od 12,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.
– Problemi s otplatom često se javljaju tek kada je situacija već ozbiljna, upozorava Marinčić.
Ako mjesečne obveze premašuju 30 do 35 posto prihoda, to je znak potencijalne prezaduženosti. Poseban rizik predstavljaju krediti s promjenjivom kamatom ili valutnom klauzulom, jer rate mogu nepredvidivo rasti. Mnogi pritom zanemaruju efektivni trošak kredita (EKS), usredotočujući se isključivo na iznos mjesečne rate.
U konačnici, Marinčić savjetuje stvaranje “financijskog jastuka”, uštede koja može pokriti najmanje tri mjeseca osnovnih troškova u slučaju gubitka prihoda. Također je korisno pratiti svakodnevnu potrošnju, jer naizgled male stavke mogu brzo postati značajan trošak.
Jedan od korisnih alata je stres-test financija, treba se zapitati kako bi izgledala otplata obveza ako prihodi padnu za 20 posto ili ako troškovi porastu. Ako se pokaže da kućanstvo tada više ne može funkcionirati – vrijeme je za zaustavljanje zaduživanja.
Osim izbjegavanja nepotrebnih kredita, zaštita financijske imovine uključuje i diverzifikaciju.
– Dio štednje korisno je uložiti u instrumente koji prate inflaciju, poput državnih obveznica, nekretnina ili niskorizičnih investicijskih fondova, ističe Marinčić.
Usprkos rastu financijske pismenosti, mnogi i dalje imaju problema s razumijevanjem razlike između nominalne i efektivne kamatne stope te s posljedicama dugoročnog zaduživanja.
– Ljudi često donose financijske odluke pod utjecajem trenutačnih emocija, bez sagledavanja šire slike, a to dugoročno može biti vrlo skupo, zaključuje Marinčić.
