HNS predlaže smanjenje radnog tjedna na 36 sati

U slučaju da se radnik odrekne plaćenog dnevnog odmora radni tjedan bi mu se smanjio na 32 sata

Patrik Macek/PIXSELL

Predsjednik HNS-a Stjepan Čuraj izjavio je kako će koalicijskim partnerima iznijeti nekoliko reformskih prijedloga radnog zakonodavstva, reforme poreznog sustava i doprinosa kao odgovor na aktualnu krizu i cjelokupna svjetska događanja.

Na konferenciji za novinare Čuraj je rekao kako predlažu uvođenje 36-satnog radnog tjedna, s mogućnošću da to bude i 32 sata ako bi se radnik odrekao plaćenog dnevnog odmora. Smatra kako bi se tako povećala produktivnost, a umjesto linearnog povećanja plaća dobila bi se mogućnost da se kroz dopunu satnice koja bi se tretirala kao prekovremeni rad dogodi stvarno povećanje plaća, ali ne linearno nego onima koji to budu htjeli ili onima koje poslodavac odabere.

– Smanjivanjem osnovnog radnog vremena otvara se mogućnost drugog posla, za sve koji žele više raditi i zarađivati i to tako da se taj drugi posao u poreznom smislu tretira samo s 15 posto doprinosa na mirovinsko osiguranje, pojasnio je Čuraj.

Navodi kako HNS želi otvoriti raspravu o liberaliziraju drugog mirovinskog stupa, ali i njegovom povećanju jer izdvajanja sada iznose obveznih pet posto, a stranka želi da to bude 10 posto “ali po volji radnika, odnosno da radnici odluče žele li to ili ne”.

.Time želimo zadržati drugi mirovinski stup, ali i omogućiti da se više krene s ulaganjima i potiče razvoj gospodarstva, dodao je.

Govoreći o poreznoj reformi i osobnom odbitku Čuraj predlaže da se taj porez liberalizira i prepusti potpuno jedinicama lokalne samouprave te da one određuju visinu osobnog odbitka za građane, do razine do koje to mogu podnijeti njihovi fiskalni kapaciteti. Smatra kako bi to u konačnici za većinu građana značilo ukidanje poreza na dohodak i veća primanja.

Predložio je stvaranje sustava primanja u javnu i državnu službu po uzoru na EU koja ima Europski ured za odabir osoblja (EPSO), on provodi sva testiranja za zapošljavanje u institucijama EU i formira se jedinstvena rang lista. Smatra kako je i u Hrvatskoj potrebno napraviti jedinstvenu rang listu za pravnike, ekonomiste, ili pojedine dijelove unutar neke struke, temeljem koje će se građani prijavljivati na natječaje, te da će se tako poticati kvaliteta i podići razina upravljanja društvenim novcem.

– Želimo o ovome otvoriti širu javnu raspravu sa zainteresiranom javnošću, kako bismo dobili povratne informacije, i da bi kroz mjesec dana iznjedrili kvalitetnije prijedloge, koje ćemo prezentirati koalicijskim partnerima, poručio je Čuraj.