HDZ tvrdi da živimo sve bolje, oporba da živimo lošije

Saborski zastupnici HDZ-a poručivali su u Saboru da Vlada odgovorno upravlja javnim financijama kao i da ljudi u Hrvatskoj žive bolje, a oporba da živimo na dug, da su cijene duplo veće te da će si rijetki ove godine moći priuštiti ljetovanje.

Usprkos svim izazovima prethodnih godina, energetskoj krizi, ratu u Ukrajini a prije toga i pandemiji Vlada je vodila odgovornu fiskalnu politiku, istaknula je Grozdana Perić (HDZ) tijekom saborske rasprave o godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna za 2022. Rast gospodarstva u 2022. bio je 6,3 posto što je znatno više nego u mnogim europskim zemljama, ostvareni su veći ukupni prihodi i rasli su brže od rashoda, Vlada je vodila računa i o gospodarstvu, ulaganjima i građanima, navela je.

Nikada prije nismo imali toliko konsolidirane i stabilne javne financije i to veliki uspjeh ove Vlade, istaknula je i Danica Baričević (HDZ). Njezina stranačka kolegica Majda Burić (HDZ) naglasila je pak da je hrvatsko gospodarstvo jedno od najbrže rastućih u EU.

– Činjenica je da se u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina sve bolje i bolje živi, htjela to oporba priznati ili ne, ustvrdio je Stipan Šašlin (HDZ ) tijekom saborske rasprave.

Oporba međutim ima drugačije mišljenje.

Plaće i mirovine ne prate inflaciju i građani žive drastično lošije, kazao je Marijan Pavliček (Suverenisti). Tvrdi da Hrvatska godinama živi iznad svojih mogućnosti, na dug i srljamo u dužničko ropstvo, a da to pokazuje i izvješće. Ako turistička sezona ne ostvari očekivani rezultat rupa u proračunu bit će još i veća, rekao je Pavliček.

Da su javne financije u problemima smatra i Daniel Spajić (DP) navodeći da 20 posto proračuna ovisi o Europskoj uniji, 7 posto BDP-a su uplate naših ljudi iz inozemstva te ovisimo o turističkoj sezoni.

– Što ćemo s turizmom ove godine, cijene divljaju, ljudi iz inozemstva pomalo odustaju od rezervacija, a naši ljudi s ovim cijenama nema šanse da primirišu Jadranu, upitao je Branko Grčić (SDP).

Brine što se rast cijena ne odnosi samo na strane turiste nego i na sve nas koji ovdje živimo, dodao je Damir Bajs (Klub Fokusa i Reformista).

Nikola Grmoja (MOST) rekao je da za većinu hrvatskih građana nije pitanje gdje će ljetovati ove godine nego kao uopće preživjeti i kupiti osnovne namirnice s obzirom na inflaciju.

– Razmišljate li kako preživljavaju obitelji s dvoje ili troje djece?, upitala je Karolina Vidović Krišto (OIP).

Državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan, koji je podnio izvještaj, odgovorio je da sve zabrinjava porast cijena koji nije opravdan.

– Vlada je dosad učinila puno kroz Ministarstvo gospodarstva i kroz inspekcijske aktivnosti Ministarstva financija i to ćemo nastaviti dalje i nadamo se da će akteri koji utječu na porast cijena biti razumni jer u kratkom roku to može donijeti određenu dobit ali u dugom ne, poručio je. Nije se složio s tvrdnjom da bilježimo manje turista jer, ističe, podaci to ne pokazuju.

Župan je naglasio kako je Hrvatska već dvije godine zaredom među tri europske zemlje s najvećim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u, da je među tri zemlje u EU s najvećim kumulativnim rastom od početka pandemije, te jedina zemlja u svijetu koja je zabilježila porastom kreditnog rejtinga od početka agresije na Ukrajinu.

Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za prošlu godinu otkriva da su ukupni proračunski prihodi ostvareni u iznosu od 171,7 milijardi kuna, što je na razini plana, dok su u usporedbi s prethodnom godinom povećani 11,5 posto. Izvršenje ukupnih proračunskih rashoda iznosilo je 175,1 milijardu kuna, što čini 94,8 posto planiranih rashoda za 2022.