HDZ predstavio program za europske izbore
Sigurnost granica, slobodnije gospodarstvo, proširenje unije i borba protiv ukidanja jednoglasnog odlučivanja u EU naglasci su programa HDZ-a za europske izbore, kažu njegovi dosadašnji eurozastupnici. Troje od četvero dosadašnjih zastupnika HDZ-a u Europskom parlamentu Željana Zovko, Karlo Ressler i Tomislav Sokol predstavili su u Zagrebu neke od točaka programa stranke za europske izbore u lipnju koje je Zovko nazvala „ključnima” jer će odrediti kreće li se Europa „pravcem demokracije ili autokracije”.
Karlo Ressler, četvrti na listi koju predvodi premijer Andrej Plenković, naglasak je stavio na gospodarska pitanja. Rekao je kako je Hrvatska danas na 76 posto prosjeka razvoja EU-a, a cilj je u idućih pet godina probiti barijeru od 80 posto. Poručio je kako će HDZ u Europskom parlamentu zagovarati „zdrave gospodarske politike koje nisu zamagljene nekom pogrešnom, stranom ideologijom”, viđenom u europskim politikama kroz proteklih pet godina. Potrebna je Europa koja podupire poslovanje, koja će razvijati produktivne sektore i otvarati kvalitetna radna mjesta, nastavio je Ressler, naglašavajući kako se treba boriti i protiv „tendencije pretjerane regulacije”. Kazao je kako je „važno voditi računa i o klimatskim ciljevima i zelenoj tranziciji” koja može biti i „dodatan vjetar u leđa Hrvatskoj”.
Zastupnica Zovko govorila je o pitanju mira i sigurnosti na hrvatskim granicama te zaštiti Hrvata izvan domovine. Istaknula je kako je HDZ snažno zagovarao pravo Hrvata u Bosni i Hercegovini u kojoj se mora promijeniti izborni zakon kako bi tamošnji Hrvati imali legitimnog predstavnika u predsjedništvu BiH, dosad biranog bošnjačkim glasovima. Zovko, šesta na listi, rekla je kako se europski pučani zalažu za proširenje EU-a te da je Europski parlament tu ključna institucija jer je „najveći odvjetnik proširenja na zapadni Balkan”, a da je i HDZ-ova lista je u tome „apsolutno dokazana”.
Sokol je, pak, govorio je o jačanju Hrvatske u institucionalnom okviru EU-a, izdvojivši pitanje ukidanja jednoglasnosti u donošenju ključnih odluka, čemu se manje članice snažno protive zbog mogućnosti preglasavanja.Osmi zastupnik s liste HDZ-a u svom je izlaganju rekao da se u lipnju ne bira samo između različitih opcija, „nego i između onih koji će štititi nacionalne interese” i onih koji to ne čine.
