HDU i ZAPRAF podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o autorskom pravu

Za više od 180.000 snimaka koji trenutačno postoje u hrvatskoj diskografiji trebaju se iznova dogovarati i potpisivati novi ugovori
Zagreb: Ustavnom sudu podnesen prijedlog za ocjenu ustavnosti novog Zakona o autorskom pravu Tomislav Miletić/PIXSELL

Predstavnici Hrvatske diskografske udruge i Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava podnijeli su Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, ocijenivši neke odredbe štetnima i protuustavnima.

– Borimo se za slobodu izbora, slobodu ugovaranja, za prava izvođača i diskografa kojima je novim zakonom zapravo ograničena sloboda izbora i ugovaranja. Ono što nam je najproblematičnije jest retroaktivna primjena novog zakona, kazala je Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a.

Govoreći o retroaktivnoj primjeni novog zakona, Vidmar Klarić je istaknula kako bi to u praksi značilo da se za preko 180.000 snimaka koji trenutačno postoje u hrvatskoj diskografiji trebaju iznova dogovarati i potpisivati novi ugovori. I to, naglasila je, bez obzira što se radi o snimkama koje su nastale prije 50 ili 60 godina, primjerice snimke Ive Robića iz 1956. ili Josipe Lisac iz 1971.

– Na diskografe je sada stavljen teret dokazivanja, odnosno potpisivanja novih ugovora sa svim izvođačima. To je u praksi gotovo nemoguće izvršiti, diskografi su stavljeni u diskriminatoran položaj u odnosu na izvođače, ali i sami glavni izvođači koji su ulagači u svoje snimke, kazala je.

Vidmar Klarić je napomenula da se godišnje u Hrvatsku ulaže preko 30 milijuna kuna u nove snimke, a očekuje da će postupak ocjene ustavnosti novog zakona trajati neko vrijeme te da će Ustavni sud detaljno proučiti taj prijedlog, kao i direktivu EU koja se u taj novi zakon implementirala.

Odvjetnica Iva Kuštrak Managić istaknula je da su stručnjaci prije usvajanja zakona upozoravali na navedene probleme, kao i na neučinkovitost novog poslovnog modela koji je Hrvatska uvela.

– Zakon uvodi obvezno kolektivno ostvarivanje prava umjetnika i izvođača, što je u suprotnosti s direktivom EU koja se implementirala. Cilj te direktive bio je ustanoviti minimum zaštite umjetnicima i izvođačima. Međutim, već raniji zakon je osiguravao taj minimum. Dakle, država se, opravdavajući se implementacijom direktive EU, umiješala u jedan privatno-pravni odnos između dviju strana, kazala je.

Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima stupio je na snagu 22. listopada. Hrvatska diskografska udruga i ZAPRAF su tijekom cijelog postupka donošenja zakon upozoravali na, kako su ocijenili, njegove štetne i protuustavne odredbe.

Hrvatska
Ostalo