Grad Zagreb jedini ima predsjednika Skupštine na plaći, a uskoro bi mogao dobiti i potpredsjednika

Zakon o Gradu Zagrebu omogućuje da, uz predsjednika, i jedan potpredsjednik Gradske skupštine obnaša funkciju profesionalno. Budući da je većina već podržala profesionalnog predsjednika, sada se razgovara i o toj opciji za potpredsjednika.

Nakon što je Gradska skupština Grada Zagreba većinskim glasovima odlučila da predsjednik Matej Mišić svoju funkciju obavlja profesionalno, u političkim se krugovima otvorila mogućnost da se isto učini i s jednom potpredsjedničkom funkcijom. Takvu opciju dopušta Zakon o Gradu Zagrebu, koji jedini u Hrvatskoj omogućuje profesionalizaciju dviju najviših funkcija u lokalnom parlamentu.

Po zakonu, uz predsjednika, i jedan potpredsjednik može biti profesionalac – što znači da bi obnašao tu dužnost uz plaću i status dužnosnika, a ne volonterski, kako je to slučaj u većini ostalih županija i velikih gradova.

Zakonski okvir postoji – odluka je politička

Našem portalu rekli su da je ideju za profesionalnim potpredsjednikom na radnim tijelima Skupštine “potegla” Marija Selak Raspudić. Međutim, ona kaže da to i nije baš istina.

– Profesionalizacija potpredsjednika Gradske skupštine nije moja ideja, već zakonom propisana mogućnost. O toj smo opciji razgovarali, ali nikakav formalni prijedlog nije upućen. Hoće li ga biti, odlučit ćemo kada za to dođe vrijeme – izjavila je za naš portal gradska i saborska zastupnica Marija Selak Raspudić.

Domeće da je i zanima kako će većina SDP i Možemo! nakon što je dopustila koalicijskom partneru po drugi put da ima plaćenog predsjednika Skupštine odgovoriti na ovaj zahtjev.

No, naglašava i da odluka o profesionalnom potpredsjedniku Skupštine ne bi trebala biti predmet političkog prepucavanja.

– Zakon omogućuje da i potpredsjednik, kao i predsjednik Skupštine, može obavljati dužnost profesionalno. To je ranije već korišteno i to ne bi smjelo biti sporno, bez obzira dolazi li prijedlog iz pozicije ili oporbe – kaže.

Dodaje i da u praksi postoje konkretne prepreke za ozbiljan rad vijećnika ako nemaju dovoljno vremena.

– Sama radim u Skupštini volonterski, ali činjenica je da se sjednice odbora često održavaju usred radnog dana, što mnogima onemogućuje aktivno sudjelovanje. Ako želimo ozbiljan rad Skupštine, moramo to uzeti u obzir – rekla je Marija Selak Raspudić.

Slavko Midzor/PIXSELL

Primjeri iz prakse: Zagreb već imao profesionalnog potpredsjednika

Iako takva praksa nije uobičajena u Hrvatskoj, u Zagrebu se već koristila. U mandatu 2013. – 2017. profesionalno su dužnost obnašali i predsjednik Skupštine Darinko Kosor i potpredsjednica Jelena Pavičić Vukičević. Slična situacija dogodila se i u mandatu Andrije Mikulića, koji je kao predsjednik bio profesionalac, a u to vrijeme je i Pavičić Vukičević profesionalno obnašala dužnost potpredsjednice.

Zagreb je i jedina jedinica kojoj se ne primjenjuje Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi, već poseban zakon – što omogućava drugačiji institucionalni okvir.

HDZ: Nema zapreke, ali čekamo prijedlog

– Po Statutu i Poslovniku Grada Zagreba, predsjednik Skupštine može biti profesionalac, kao i jedan potpredsjednik. Nigdje ne piše da to mora biti pozicija ili opozicija. Takav primjer postojao je i ranije. Za ovakvu odluku potrebno je glasanje u Skupštini. Ako do takvog prijedloga dođe, klub HDZ-a, DP-a i HSU-a će o njemu raspraviti i donijeti odluku – izjavio je predsjednik kluba zastupnika HDZ-a i partnera Mario Župan.

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Funkcionalnost ili privilegija?

Od 2021. godine naknade zagrebačkih zastupnika značajno su smanjene. Godišnja neto naknada za sudjelovanje u radu Skupštine i odbora ograničena je na najviše 16 000 kuna, odnosno oko 1 300 kuna mjesečno.

Istovremeno, proračun Grada Zagreba za 2025. godinu iznosi gotovo 3 milijarde eura. Zastupnici snose odgovornost za donošenje tog proračuna, ali i za sve ključne gradske odluke – od javne nabave, komunalne infrastrukture i gradskih poduzeća do imovinskopravnih i strateških pitanja.

Stoga se sve češće postavlja pitanje: je li trenutačni model naknada održiv, poticajan i pravedan? Umjesto simboličnih iznosa, mogla bi se razmotriti revalorizacija naknada, primjerice kroz povećanje paušala ili kroz dodatne naknade za aktivno sudjelovanje u radu odbora. Time bi se povećala odgovornost, ali i motiviranost zastupnika – posebno u kontekstu sve veće složenosti gradske uprave i očekivanja građana.