Grad za bogate: Kako je Zagreb u pet godina postao preskup za vlastite građane

U kolovozu 2020., dvosobni stan u Zagrebu mogao se iznajmiti za 600 eura, a kava na terasi pila se za jedva više od eura. Pet godina kasnije, stanarina je prešla 1.000 eura, a kava 2,50. Tiha inflacija polako, ali neumoljivo potkopava životni standard Zagrepčana – osobito onih iz srednjeg sloja, koji najviše osjećaju raskorak između cijena i plaća.

Gradska vlast o tome rijetko govori. Inflacija se formalno smirila, ali svakodnevni troškovi nastavljaju rasti. Pogledamo li konkretne izdatke – stanarine, kavu, prijevoz, parking i školski pribor – jasno je da je Zagreb u posljednjih pet godina postao osjetno skuplji grad za život.

Stanarine porasle više od 50 posto

U 2020., prosječan dvosoban stan u širem centru Zagreba mogao se unajmiti za 500 do 600 eura. Danas se za isti prostor traži između 800 i 1.000 eura, a novogradnje i bolje lokacije prelaze i 1.200 eura. S druge strane, prosječna plaća u istom razdoblju porasla je s oko 1.000 na 1.300 eura neto – manje od 30 posto. Za obitelji koje nemaju vlastitu nekretninu, stanarina je postala glavni i sve teže podnošljiv mjesečni izdatak.

Gradski prijevoz: skuplji, ali ne i bolji

Cijena mjesečne pokazne karte ZET-a za zaposlene porasla je s 360 kuna (47,78 eura) na 56 eura. Pojedinačna karta, koja je 2020. stajala 4 kune (0,53 eura), sada košta 0,80 eura – skok od 50 posto. Ipak, korisnici se žale na neredovitost, gužve i nedostatak klimatizacije, osobito u autobusima i tramvajima starije generacije.

Kava skuplja od tramvajske karte

Cijena kave s mlijekom na prosječnoj zagrebačkoj terasi iznosila je oko 10 kuna 2020. Danas je rijetkost pronaći kavu ispod 2 eura, dok popularni lokali u centru naplaćuju i 2,50. Iako se inflacija u sektoru ugostiteljstva objašnjava rastom ulaznih troškova i najamnina, krajnji rezultat je isti – svakodnevne navike postaju financijski izazovne.

Parking sve skuplji, a mjesta sve manje

U prvoj zoni Zagrebparkinga dnevna karta je s 100 kuna (13,27 eura) narasla na 20 eura. Sat parkiranja u centru povećan je s 12 kuna (1,59 eura) na 1,80 eura. Godišnja karta za stanare druge zone poskupjela je sa 1.200 kuna na 200 eura. Unatoč višim cijenama, broj slobodnih mjesta – pogotovo u širem centru – sve je manji.

Školski pribor: 300 eura za dvoje djece

Uoči početka školske godine, trošak osnovne opreme za školarca – torba, pernica, bilježnice i pribor – 2020. se kretao oko 700 kuna (92,84 eura). Danas je teško proći ispod 150 eura, a uz dodatne troškove poput tenisica i likovne opreme, obitelji s dvoje djece računaju i do 300 eura samo za rujan.

‘Normalan život’ u Zagrebu sada stoji preko 2.000 eura

Procjene mjesečnih troškova za četveročlanu obitelj u Zagrebu pokazuju da za osnovni život – bez luksuza, bez kredita i bez štednje – treba između 2.000 i 2.400 eura. To uključuje:

• najam stana: 850 – 1.000 eura
• režije: 150 – 200 eura
• hranu: 600 – 700 eura
• prijevoz: 100 – 150 eura
• školske i vrtićke troškove: 100 – 150 eura
• ostale izdatke (mobiteli, lijekovi, članarine): 150 – 250 eura

Usporedbe radi, dvije prosječne zagrebačke plaće daju kućni budžet od oko 2.600 eura. To znači da mnogi jedva pokrivaju osnovne troškove – bez prostora za štednju, ulaganja ili nepredviđene situacije.

Realni standard – niži nego prije pet godina

Premda nominalne plaće jesu rasle, rast cijena u ključnim životnim sektorima nadmašio je prihode. U kolovozu 2020. prosječna zagrebačka plaća iznosila je oko 7.600 kuna neto (1.009 eura), dok je danas oko 1.300 eura. Istovremeno, stanarine, usluge i svakodnevna potrošnja skočili su za 50 do 60 posto.

Zaključak: Inflacija bez naslova, ali s posljedicama

U medijima se više ne govori o inflaciji – ali građani je i dalje osjećaju svakodnevno. Od roditelja koji školske torbe kupuju na rate, do podstanara koji traže cimera da bi preživjeli. Grad se mijenja, ali ne uvijek na bolje – osobito za one koji ga financiraju svojim radom, porezom i svakodnevnom potrošnjom.

Zagreb nije grad koji si svatko može priuštiti. Sve više izgleda kao grad u kojem se može preživjeti – ali ne i živjeti. Ako želiš, mogu dodati sugovornike, usporedbe s drugim gradovima, podatke o vlasništvu nad stanovima ili grafikon rasta cijena.