FUCHS U HRVATSKOM SABORU: Zakonom se smanjuju ovlasti ministra i pojačava autonomija sveučilišta

Hrvatski sabor raspravlja o konačnom prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti

Patrik Macek/PIXSELL

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je u Saboru da se konačnim prijedlogom Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti smanjuju ovlasti ministra i pojačava autonomija sveučilišta, a oporba drži da je to korak naprijed ali nedovoljno hrabar.

– Ovim zakonom se smanjuju ovlasti ministra. Dapače, autonomija sveučilišta se pojačava, rekao je resorni ministar tijekom saborske rasprave te time odgovorio na tvrdnju Nine Raspudića (Klub MOST-a) koji je ocijenio da se prijedlogom zakona ministru daju prevelike ovlasti što teško zadire u autonomiju sveučilišta.

Fuchs je, predstavljajući prijedlog zakona, rekao kako je osnovni cilj osuvremeniti sustav visokog obrazovanja i znanosti, ojačati njegove institucijske kapacitete te ga uskladiti s načelima i zadatostima europskog prostora visokog obrazovanja, obrazovanja  i europskog  istraživačkog prostora.

Ključnim reformskim mjerama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti istaknuo je digitalizaciju visokog obrazovanja i znanosti, koje se planiraju provesti i unaprjeđenjem normativnog okvira.

Naglasio je kako sveučilišta prijedlogom zakona imaju potpunu autonomiju u određenju i uređenju svog unutarnjeg ustroja, samostalno određuju ustrojstvo Senata te postupak izbora i razrješenje rektora. Ista ovlast dana je fakultetima i umjetničkim akademijama u pogledu izbora i razrješenja dekana te ustrojstva fakultetskih i akademskih vijeća.

Fuchs je, vezano uz financiranje visokog obrazovanja i znanstvenih djelatnosti, rekao da su jasnije propisane odredbe uz programsko financiranje javnih visokih učilišta i znanstvenih instituta. Detaljnije je, pak propisan i sadržaj programskog ugovora i uredbe Vlade u cilju jasnijeg normativnog rješenja.

Istaknuo je i da se prijedlogom zakona definiraju osnovna, razvojna i izvedbena komponenta programskih ugovora tj. financiranje temeljem ostvarenih rezultata i način izračuna pojedinih proračunskih komponenti.

Navodeći da će tražiti da zakon ide u treće čitanje kako bi se ostvarila kvalitetnija javna rasprava, Nino Raspudić (Klub Mosta) smatra da programski ugovori mogu biti sredstvo manipulacije i obustave financiranja znanstveno-stručnih društava i udruga, što može biti pogubno za znanstveno izdavaštvo u zemlji. Tvrdi i da će rezultat toga biti gašenje ili prisilna privatizacija većine hrvatskih znanstvenih časopisa.

Oporba upozorava na niz neriješenih pitanja

Tijekom rasprave oporba je ocijenila da je, u odnosu na prvo čitanje, došlo do nekih poboljšanja ali i upozorila da je ostao niz važnih pitanja koja nisu riješena na zadovoljavajući način.

– Ovo je korak naprijed, međutim još uvijek nedovoljno hrabar. Ne revolucija kakva bi trebala našem visokom obrazovanju, rekla je Marijana Puljak (Klub Centra i GLAS-a). Podržala je izmjene zakona koje idu u smjeru zaštite javnog interesa, transparentnosti i kontroli trošenja javnog novca te poboljšanja statusa studenata. No, upozorila je, izvrsnost i kvaliteta kandidata moraju biti kriteriji napredovanja te kriteriji izbora u zvanja i na sve funkcije u sustavu visokog obrazovanja.

Iako smatra kako su ovim prijedlogom zakona napravljena neka poboljšanja Damir Bakić (Klub Zeleno-lijevog bloka) ocjenjuje kako to nije dovoljno jer je ostalo niz važnih pitanja koja nisu riješena na zadovoljavajući način. Upozorio je da i dalje postoji nemali broj nedoumica vezanih uz programsko pregovaranje te se ne postavljaju nikakvi uvjeti izvrsnosti za izbore i napredovanja.

Vladajući, za razliku od oporbe, smatraju da je ovaj zakonski prijedlog veliki korak naprijed i predstavlja dobar iskorak prema unaprjeđenju visokog obrazovanja i znanosti.

Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) smatra kako se tim zakonskim prijedlogom napokon dobivaju nove zakonske smjernice koje podrazumijevaju transparentnost u znanosti i visokom obrazovanju. Najvećom novošću smatra da će se sveučilišta tj. fakulteti, financirati programskim ugovorima te time poticati konkurentnost i pozitivna izvrsnost. Drži i kako je ostvarena i ravnoteža između akademske samouprave i sveučilišne autonomije te potrebnog državnog nadzora.