Ekološka epopeja Tomaševićeve vlasti – od borbene retorike do spalionice otpada

Tomislav Tomašević i ekipa iz platforme Zagreb je NAŠ! 2017. godine popeli su se na brdo zagrebačkog otpada u Jakuševcu i ondje – simbolično i odlučno – zabili zastavu. Akciju su snimili i objavili uz komentar:

– Na ovom brdu počinje bitka za Zagreb. Svake godine bacimo 150 milijuna kuna vrijednih sirovina. Vlast već šesnaest godina ignorira problem otpada, a mi ga znamo i možemo riješiti – rekli su tada iz Zagreb je naš, kasnije Možemo.

Godine su prošle, a gomile otpada – ostale. U predizbornom programu iz 2021., nazvanom Program za Zagreb, stranka Možemo! obećala je ambicioznu ekološku revoluciju. Najavljivali su kraj Jakuševca, postavljanje temelja kružne ekonomije i izgradnju reciklažnog centra, sve to uz pomoć europskih fondova.

– Do 2025. izgradit ćemo sortirnice, reciklažni centar, kompostane i bioplinska postrojenja – obećavali su. Uz to, najavili su reviziju ugovora s privatnicima i transparentne natječaje za gospodarenje otpadom.

screenshot

Spori koraci u resničkom ritmu

Nakon što su preuzeli vlast, ekološki idealizam naišao je na realnost. Odlagalište Jakuševec i dalje radi punim plućima, a nakon smrtonosnog odrona otpada u studenom 2023. postalo je jasno koliko je situacija ozbiljna.

Tomaševićeva uprava na kraju je ipak odlučila graditi Centar za gospodarenje otpadom (CGO) u Resniku, vrijedan 140 milijuna eura. Lokacija je ionako bila predviđena u Prostornom planu, tik uz pročistač otpadnih voda. Prošle godine raskinut je ugovor s koncesionarom kako bi Grad Zagrebu mogao preuzeti zemljište.

Krajem studenoga 2023., Tomašević je poručio – dosta čekanja. Umjesto oslanjanja na državne natječaje i europske fondove, Grad će svoj dio projekta financirati kreditima razvojnih banaka. Planirani centar trebao bi imati sortirnicu, kompostanu i postrojenja za miješani komunalni otpad. Treba podsjetiti da je Grad Zagreb za sortirnicu imao sve dozvole te nije jasno zbog čega je morao čekati cijeli mandat kako bi sortirnicu i napravio.

Što se kompostane tiče, Zagreb je kompostanu trebao napraviti u Novskoj, međutim od nje je naprasno odustao.  Izvorni dogovor uključivao je osnivanje nove tvrtke za upravljanje ovim postrojenjem (tvrtke koju bi partnerski vodili predstavnici Zagreba i Novske), ali 2023. godine Grad Zagreb zatražio je izmjene ovog sporazuma s ciljem da kompostanu u potpunosti vodi Zagrebački centar za upravljanje otpadom. Takve izmjene sporazuma nisu bile prihvatljive za Grad Novsku. Sve ostalo iza toga je povijest.

Od reciklaže do spaljivanja

Iako je ranije glasno bio protiv spalionice, sada – kako to obično biva – gradonačelnik više nije tako kategoričan. Zelena akcija, iz koje je Tomašević potekao, i dalje se protivi, no gradska vlast sada govori o energani, što zvuči modernije i manje zapaljivo. Odluka još nije formalna, ali smjer je jasan – spalionica je na stolu.

Razlog? I nakon što se izgradi resnička infrastruktura, ostat će otpada koji se ne može reciklirati. Dvije su opcije – zakopati ga ili spaliti. Grad očito naginje ovom drugom.

Međutim, ključni problem ostaje: što s gorivom iz otpada (SRF) koje će CGO proizvoditi? Trenutno, planira se plaćati privatnim firmama za njegovo preuzimanje, što nije održivo rješenje.

SDP, koalicijski partner Možemo!, traži izgradnju energane koja bi koristila SRF za proizvodnju energije, uz dodatnih 140 milijuna eura ulaganja. Gradonačelnik Tomašević zasad ne odbacuje tu mogućnost, ali konačna odluka još nije donesena.

S druge strane, ekološke udruge protive se izgradnji energane, smatrajući je štetnom za okoliš i zdravlje građana. Ističu da bi se time ugrozila proizvodnja hrane u okolici i kvaliteta zraka.

CGO bi se trebao početi graditi u listopadu 2026., a proraditi krajem 2028. godine. Tek 2029. Jakuševec bi se mogao zatvoriti. Pogađate – obećanje o zatvaranju do 2025. godine otišlo je u dim.

Plave vrećice i realne brojke

Možemo! je najavljivao brzu tranziciju prema odvojenom prikupljanju i reciklaži. Cilj je bio da miješani otpad do 2025. čini samo 25 posto ukupnog otpada, a do 2030. samo 10 posto.

U listopadu 2022. Grad uvodi plave vrećice, postavlja podzemne spremnike na 42 lokacije, otvara tri nova reciklažna dvorišta, kupuje 41 novi kamion i zapošljava 300 radnika u Čistoći. Ugostiteljima i menzama dijele se potpore za uređaje koji smanjuju otpad od hrane.

Rezultat? U 2023. godini 42 posto otpada je odvojeno – napredak, ali daleko od obećanja. Također, ono što jako zabrinjava je i činjenica da iako je Grad Zagreb prije dvije godine uveo novi model skupljanja otpada, još uvijek nije donio plan njegova gospodarenja. Zadnji planski dokument je Plan gospodarenja otpadom za period od 2018. do 2023. godine.

Najavljivano preuzimanje poslova gospodarenja otpadom iz ruku privatnika ostalo je tek djelomično ostvareno – za sada samo kod glomaznog otpada. Ostalo će, izgleda, čekati drugi mandat.