Dugoselski kolodvor – simbol apsurdnosti željezničkog sustava
Hrvatska se suočava s izazovima u ostvarivanju ambicioznih ciljeva modernizacije željezničkog sustava. Neki od ključnih projekata u toj inicijativi ističu se rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci i Dugo Selo – Novska. Riječ je projektima sad već davno započetim s ambicijom da budu neka od najvećih ulaganja u željeznicu u posljednjih sto godina.
-Oni se nažalost suočavaju s nizom problema na koje smo već prije upozoravali. Produživanje rokova za završetak, ishođenje građevinskih dozvola, istjecanje rokova za iskorištavanje bespovratnih EU fondova i drugo- ističe predsjednica kluba Socijaldemokrata Ivana Posavec Krivec, te navodi kako kolodvor u Dugom Selu dodatno komplicira situaciju.
-Izgradnja nove kolodvorske zgrade započela je 2020., što je rok kad je već trebala biti završena. Ona je sada izgrađena do visokog stupnja dovršenosti, no još uvijek nije puštena u funkciju i izgledno je da se to neće desiti još naredne dvije godine. Iz HŽ-a pak tvrde kako je povezivanje kolodvorske zgrade s ostalim radovima na pruzi ključno, te da puštanje u uporabu kolodvorske zgrade može biti moguće tek po završetku cijelog projekta i ishođenju uporabne dozvole za projekt. Spora administracija upravo je jedan od glavnih razloga zašto ova naoko funkcionalna zgrada još uvijek zjapi prazna, a zaposlenici su prisiljeni raditi u derutnoj staroj zgradi, u nesigurnim uvjetima, dok su putnici ovog, inače drugog najprometnijeg kolodvora u Hrvatskoj, donedavno vlakove morali čekati na otvorenom na milost i nemilost vremenskih prilika. HŽ je ipak nedavno odlučio postaviti nadstrešnice da se putnici mogu bar malo sakriti od kiše- navodi Posavec Krivec te ističe kako su na ovu situaciju u otvorenom pismu upozorili premijera Plenkovića.
-Izgradnja, dogradnja i modernizacija željezničkog sustava ključni je projekt za daljnji napredak Republike Hrvatske. Suvremen željeznički sustav predstavlja najpouzdaniji, najisplativiji i najsigurniji način prijevoza kako ljudi tako i robe. No vrlo je upitno hoće li se ciljevi te modernizacije ostvariti u planiranim rokovima i budžetu. Izgradnja i rekonstrukcija ovih pruga na dugoselskom čvorištu trebale su biti prvi koraci u planiranom investicijskom valu teškom 4 do 5 milijardi eura, no sada je neizvjesno koliko će tih planova zaista biti realizirano. Do tada nam ostaje ova lijepa gotovo dovršena zgrada da stoji kao simbol apsurdnosti našeg željezničkog sustava na sveopću žalost putnika i djelatnika- zaključila je Ivana Posavec Krivec.
