Državi dvije milijarde kuna od poreza na ekstraprofit

Država na novom nametu, tzv. porezu na ekstraprofitere, planira ubrati dvije milijarde kuna, piše Jutarnji list, navodeći da bi taj porez trebao zahvatiti oko 200 najvećih hrvatskih kompanija.

Vlada je razradila model za uvođenje poreza ne ekstra dobit prema kojemu bi po stopi od 33 posto bile oporezovane kompanije u Hrvatskoj s prosječnim godišnjim prihodima većim od 300 milijuna kuna i koje su u 2022. godini imale dobit 20 posto iznad prosjeka iz prethodne četiri godine. Drugim riječima, ako je neka tvrtka u 2022. imala dobit 28 posto veću od prosjeka iz 2018., 2019., 2020. i 2021., tih osam postotnih poena veće dobiti oporezovalo bi se u idućoj godini po stopi solidarnog poreza od 33 posto.

Prema ovom modelu koji je na stolu, ali nije definitivan, kažu Jutarnjem listu sugovornici dobro upoznati s razradom novog zakona, država bi u 2023. godini mogla uprihoditi dodatnih milijardu i pol do dvije milijarde kuna, ovisno o tome koliku će dobit kompanije prijaviti, a novi namet, koji je na razini Europske unije predložen kako bi se pomoglo građanima suočenima s energetskom krizom, zahvatio bi oko 200 najvećih hrvatskih kompanija.

Riječ je o kompanijama u energetskom sektoru, bankama, velikim trgovačkim lancima, prehrambenoj i financijskoj industriji, ali i pojedinim IT kompanijama, zbog čega je ovaj Vladin model zasmetao pojedinim koalicijskim partnerima, a i neki istaknuti HDZ-ovci imaju dvojbe.

Naime, iako je ideja Europske unije da se novim porezom zahvate naftne i plinske kompanije pa se onda taj prihod koristi za pomoć socijalno najugroženijim građanima kojima rastu računi za struju i plin, naša Vlada odlučila se na korak dalje te bi ovaj porez plaćale sve kompanije koje imaju godišnje prihode veće od 300 milijuna kuna i rast dobiti veći od 20 posto, a u to onda spadaju i one kompanije koje se nisu okoristile u energetskoj krizi.

Sugovornici Jutarnjeg lista uvjeravaju kako su svi u koaliciji i u HDZ-u za to da se porez uvede i da će se on uvesti, ali se još bruse detalji. Cilj je, kažu izvori, da se zakonom preciznije zahvate oni koji su stvarni ekstraprofiteri, ali da doista postoji bojazan da novi namet pogodi i one koji to nisu.

Nekoliko je modela koji bi se mogli uzeti u obzir, a kako doznajemo, u Vladi će gledati i druga europska iskustva kako bi se došlo do konačnog zakona, pišu novinari Jutarnjeg lista Gordana Galović i Goran Penić.