Držanje pasa utječe na vaše zdravlje, evo i kako

Mentalno zdravlje drugi je najčešći razlog za nabavku psa, nakon društva. Mnogi kažu da se “osjećaju zdravije” jer imaju psa.

Postoje li dobrobiti za fizičko zdravlje imati psa?

Imati psa dugoročno je povezano s manjim rizikom od smrti. U 2019. sustavni pregled prikupio je dokaze objavljene tijekom 70 godina, uključujući gotovo četiri milijuna pojedinačnih medicinskih slučajeva. Otkriveno je da su ljudi koji su imali psa imali 24 posto manji rizik od smrti iz bilo kojeg razloga u usporedbi s onima koji nisu posjedovali psa.

Imanje psa povezano je s povećanom tjelesnom aktivnošću. Pokazalo se da to može utjecati na snižavanje krvni tlak i pomoglo smanjiti rizik od moždanog udara i bolesti srca, piše Science Alert.

Utvrđeno je da je za one s prethodnim zdravstvenim problemima povezanim sa srcem (kao što je srčani udar) život sa psom smanjio naknadni rizik od smrti za 35 posto, u usporedbi s ljudima s istom anamnezom, ali bez psa.

Druga nedavna studija u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazala je da vlasnici odraslih pasa imaju gotovo četiri puta veću vjerojatnost da će ispuniti dnevne ciljeve tjelesne aktivnosti nego ljudi bez psa. Djeca u kućanstvima sa psom također su bila aktivnija i sudjelovala su u nestrukturiranoj igri u usporedbi s djecom čija obitelj nije imala psa.

Izloženost prljavštini i mikrobima koji se prenose izvana također može ojačati imunološki sustav i dovesti do manje upotrebe antibiotika kod male djece koja odrastaju sa psima.

Zdravstveni rizici

Međutim, psi također mogu predstavljati rizik za naše fizičko zdravlje. Jedan od najčešćih zdravstvenih problema vlasnika kućnih ljubimaca su alergije.

Pseća slina, urin i perut (mrtve stanice kože) mogu izazvati alergijske reakcije koje rezultiraju nizom simptoma, od svrbeža očiju i curenja iz nosa do poteškoća s disanjem.

Nedavna meta-analiza prikupila je podatke od gotovo dva milijuna djece. Nalazi ukazuju na to da rano izlaganje psima može povećati rizik od razvoja astme (iako su mačke ipak veći rizik). Dob djeteta, koliko ima kontakta sa psom i njihov individualni rizik također igraju ulogu u tome.

Poskliznuća, spoticanja i padovi još su jedan rizik – više ljudi pada zbog pasa nego zbog mačaka.

Imati psa također vas može izložiti ugrizima i ogrebotinama koji se mogu inficirati i predstavljati rizik za osobe s oslabljenim imunološkim sustavom. I mogu unijeti zoonotske bolesti u vaš dom, uključujući prstenaste crve i Campylobacter, bolest koja uzrokuje proljev.

Za one koji dijele krevet postoji povećani rizik od alergija i lišajeva. To može dovesti do gubitka sna jer se psi okreću po noći.

S druge strane, neki vlasnici navode da se osjećaju sigurnije dok spavaju sa svojim psima, pri čemu emocionalna korist nadmašuje mogućnost poremećaja spavanja ili buđenja s ugrizima buha. Odgovarajuća veterinarska skrb i higijenske prakse bitne su za smanjenje ovih rizika.

Što je s mentalnim zdravljem?

Mnogi ljudi znaju da prednosti posjedovanja psa nisu samo fizičke.

Kao društvo, psi mogu pružiti značajnu emocionalnu potporu pomažući u ublažavanju simptoma tjeskobe, depresije i posttraumatskog stresa. Njihova prisutnost može ponuditi utjehu i osjećaj svrhe pojedincima koji se suočavaju s izazovima mentalnog zdravlja.

U parku za pse i u vašem susjedstvu psi mogu olakšati započinjanje razgovora sa strancima i sklapanje novih prijateljstava. Ove društvene interakcije mogu pomoći u izgradnji osjećaja pripadnosti zajednici i smanjiti osjećaje društvene izolacije.

Za starije odrasle osobe, šetanje pasa može biti izvrsna intervencija za usamljenost koja potiče društvenu interakciju sa susjedima, a istovremeno je odličan način za održavanje tjelesne aktivnosti, prenosi N1.