Doznajemo što će reforma sustava socijalne skrbi donijeti krajnjim korisnicima
Nezaposlene osobe s invaliditetom ubuduće će pravo na novčanu pomoć moći ostvariti pod uvjetom da se prijave u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i podnesu zahtjev za ostvarivanje toga prava, predlaže se izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada.
Izmjena se donosi radi horizontalnog usklađivanja s konačnim prijedlogom Zakona o socijalnoj skrbi, u okviru reforme sustava socijalne skrbi, a koji je predstavio ministar Josip Aladrović, kao i konačne prijedloge pratećih šest zakona iz reformskog paketa za područje socijalne skrbi – Zakona o udomiteljstvu te zakona koji reguliraju djelatnosti psihoterapije, socijalnog rada, edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, psihološke djelatnosti i socijalno-pedagoške djelatnosti.
Zakonom o socijalnoj skrbi predviđeno je povećanje maksimalnog iznosa zajamčene minimalne naknade s 800 na tisuću kuna, definira se i povećanje iznosa osobne invalidnine s 1500 na 1750 kuna, kao i uklanjanje cenzusa za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu, istaknuo je Aladrović.
– Uz sve navedeno, redefinira se i naknada za troškove stanovanja, povećava se iznos naknade za osobne potrebe korisnika prava na osnovu smještaja ili organiziranog stanovanja, dodao je.
Proširuje se i krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja, a time se, rekao je Aladrović, potiče ostanak s djeteta teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom u vlastitom domu i sprječava se njihova institucionalizacija. Propisuju se i nove usluge – sveobuhvatna procjena i planiranje, prethodna stručna procjena, socijalno mentorstvo i psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja.
– Novim načinom ugovaranja socijalnih usluga pojednostavit će se postupak javnog poziva za podnošenje ponuda i sklapanje ugovora te će se omogućiti jedinstven pristup mreži za pružanje usluga i standardizacija procesa i kvalitete usluga, jednakost i transparentnost u financiranju, dodao je.
Predlaže se i osnivanje tri javne ustanove – Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao javne ustanove koja će svoje poslove obavljati u središnjoj i područnim službama, umjesto u sadašnjim dosta fragmentiranim centrima za socijalnu skrb, zatim Obiteljskog centra te Akademije socijalne skrbi. Predlaže se i osnivanje Povjerenstva za odlučivanje o osnovanosti pritužbe podnositelja kako bi se sustav, istaknuo je Aladrović, otvorio korisnicima zbog kojih i postoji.
– Ciljevi koje želimo postići ovim zakonom su strukturna i kvalitativna promjena centara za socijalnu skrb kroz osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, rasterećenje i smanjenje javnih ovlasti i jačanje stručnog rada, kao i razvoj te odvajanje obiteljskih centara kao samostalnih ustanova, a jedan od najbitnijih ciljeva je širenje i dostupnost usluga na razini lokalne zajednice, poručio je ministar.
