Intervju s Dinom Dogan: Trenutna vlast dokazano je nesposobna. Gospodarske reforme ključne su za napredak Zagreba
Dina Dogan nedavno je doktorirala na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, a doktorsko istraživanje fokusirano joj je na investicijske odluke poslovnih anđela. Viši je predavač na Katedri za financije i računovodstvo Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM), gdje predaje Poslovne financije, Obiteljske financije, Međunarodne financije te Spajanja i preuzimanja.
Kao vanjski predavač sudjeluje u Master in Management programu na Luxembourg School of Business, a kao gost predavač posjećuje Cologne Business School te Hamburg School of Business Administration u Njemačkoj. Aktivno se bavi znanstvenim radom i autorica je više radova iz područja financijskog menadžmenta, financijske pismenosti i financiranja startupova alternativnim pristupom.
Tomaševiću i Možemovcima! poručila: Nabijem vas
U zagrebačku Gradsku skupštinu ušla je kao nestranačka osoba na listi SDP-a na posljednjim lokalnim izborima održanima 2021., a prije toga nije bila aktivna u politici. Tijekom svog mandata zalaže se za uvođenje gradske riznice, kataloga imovine i antikorupcijskih mjera. Kaže da je sve ušlo u koalicijski sporazum SDP-a i Možemo, ali da ništa od toga nije provedeno.
Sa SDP-om se rastala nakon izbacivanja Viktora Gotovca iz stranke, a kako sama kaže, uzrok njenom izlasku je bilo skrivanje informacija od strane koalicijskog partnera Možemo o ogromnom zaduženju Holdinga, kojeg kao šefica skupštinskog Odbora za financije nije vidjela, a onda nije htjela ni potpisati.
Dogan je u narednim mjesecima nastavila žestoko kritizirati gradsku upravu, prozivajući Možemo i Tomaševića da nemaju pojma o vođenju grada, da daju prazna obećanja i samo guraju ideologiju te da netransparentnošću i uhljebljivanjem kopiraju Milana Bandića. Također, Tomaševića i Možemo! optužila je da iz gradske blagajne daje raznim udrugama, pa je u više navrata ustvrdila da Možemo daje najviše novca udrugama kojima su na čelu njihovi članovi ili financijeri njihovih kampanja. Tijekom sjednice na kojj je nabrojala sva proračunska davanja suradnicima Možemo!, na dobacivanja Možemovaca i gradonačelnika Tomaševića poručila im je: nabijem vas.
Robert Anic/PIXSELL
Krajem ljeta najavila je i kandidaturu za gradonačelnicu Zagreba.
Zagreb se nalazi pred brojnim izazovima – od obnavljanja infrastrukture do vraćanja povjerenja građana u gradske institucije. Dina Dogan vjeruje da ima rješenja za te probleme. U razgovoru smo joj postavili nekoliko pitanja koja izazivaju frustracije Zagrepčana, od praznih gradskih prostora u ulici, manjka investicija, prometa i smeća po ulicama, ali i kako Zagrebu ponovno vratiti stari “purgerski” štih.
Razvijat ćemo infrastrukturu koja podržava poduzetništvo
S obzirom na to da u Zagrebu živi na račun bivših ulaganja te se oslanja na trgovinu i javni sektor kako bi vi vratili investicije u Grad?
– Prvo i osnovno, vratit ćemo se u sustav rasta gospodarstva, a ne vođenja ove trenutačne degrowth politike koju propagira trenutačna gradska vlast Možemo. Već od iduće godine prioritet ćemo staviti na industrije koje su visoko produktivne i stvaraju dodatnu vrijednost Gradu Zagrebu. Kao gradonačelnica Zagreba, povratak investicija u grad temeljit ću na strateškom pristupu razvoju poduzetništva, uz pametno korištenje greenfield i brownfield investicija koje će donijeti novu dinamiku i održivost u gospodarstvo našeg grada.
Greenfield investicije, koje uključuju izgradnju potpuno novih poslovnih i industrijskih objekata, bit će ključne za stvaranje modernih tehnoloških parkova i poduzetničkih zona. Na rubnim dijelovima grada osigurat ćemo zemljišta s jasnim urbanističkim planovima i infrastrukturnom podrškom za ovakve projekte. Kroz suradnju s privatnim sektorom i partnerstva s tehnološkim i inovacijskim tvrtkama, Zagreb će postati regionalno središte za IT, zelene tehnologije i visoko inovativne industrije. To će omogućiti otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i spriječiti odljev mladih talenata.
Drugi ključni alat
– Istovremeno, brownfield investicije, koje uključuju revitalizaciju postojećih, ali trenutačno neiskorištenih ili zapuštenih prostora, bit će naš drugi ključni alat. To je na tragu onoga što sam tražila od trenutačnog gradonačelnika, da formira katalog imovine kako bismo znali u kojem su nam stanju i nekretnine između ostalog. Dakle, napušteni industrijski objekti, neiskorištene zgrade i prostori u gradskim četvrtima poput Trešnjevke, Maksimira ili Novog Zagreba bit će pretvoreni u moderne poslovne inkubatore, coworking prostore i kreativne zone. Subvencionirat ćemo troškove obnove ovih prostora za male i srednje poduzetnike, pružajući im priliku da pokrenu i razvijaju svoje projekte u Zagrebu.
Poticat ćemo i ulaganja u održive brownfield projekte, primjerice, pretvaranjem bivših industrijskih područja u zelene četvrti s energetskom učinkovitom infrastrukturom. Ovakvi projekti privući će sredstva iz EU fondova, ali i postaviti Zagreb kao primjer grada koji koristi postojeće resurse na moderan i odgovoran način.
Zagreb treba postati regionalni centar za inovacije i tehnologiju
– Dakle, razvijat ćemo infrastrukturu koja podržava poduzetništvo. . To ćemo postići kroz osnivanje tehnoloških parkova i start-up inkubatora u suradnji s privatnim sektorom i sveučilištima. Naši mladi i obrazovani građani imat će priliku raditi u svom gradu, umjesto da traže prilike drugdje.
Dodatno, ulaganje u turizam i kulturu bit će važan stup razvoja. Zagreb ima ogroman potencijal kao turistička destinacija, ali nam trebaju projekti koji će produžiti boravak turista i obogatiti njihovo iskustvo. Razvit ćemo kulturne sadržaje, obnoviti ključne gradske lokacije i organizirati događaje koji će privući goste tijekom cijele godine, ne samo u vrijeme Adventa.
Naravno, revitalizirat ćemo gradske prostore koji trenutačno zjape prazni. Napušteni dijelovi grada, poput dijelova Ilice i Vlaške, bit će pretvoreni u dinamične zone kroz subvencije za otvaranje malih obrta, trgovina i kreativnih studija. Time ćemo privući nove poduzetnike i vratiti život u središte grada.
Zagreb ćemo pozicionirati kao grad koji privlači investicije
– Ne treba zaboraviti niti da naš plan ulaganja u zelenu infrastrukturu i energetsku učinkovitost donijet će i financijsku i ekološku korist. Projekti poput solarnih panela na javnim zgradama, održive mobilnosti i urbanog vrtlarstva privući će sredstva iz EU fondova, ali i osigurati održivost našeg grada.
Zagreb ćemo pozicionirati kao grad koji privlači investicije, potiče poduzetništvo i stvara prilike za sve svoje građane. Tako prestat ćemo ovisiti o prošlim ulaganjima i stvoriti novu ekonomsku dinamiku koja će pokretati naš grad u budućnosti.
Administrativno ćemo pojednostaviti procese za investitore, bilo da se radi o greenfield ili brownfield ulaganjima. Grad mora biti saveznik, a ne prepreka onima koji žele ulagati. Digitalizirat ćemo procese odobravanja investicija i omogućiti transparentan uvid u sve gradske projekte, čime ćemo izgraditi povjerenje i privući kapital. Zagreb će, uz pametnu primjenu greenfield i brownfield investicija, postati grad koji pruža nove prilike poduzetnicima i istovremeno čuva svoju baštinu, razvija urbanu infrastrukturu i jača gospodarsku stabilnost. To je naš put prema budućnosti – održiv, inovativan i otvoren za nove ideje.
Naš grad zaslužuje povratak svog pravog, purgerskog štiha
Porazno je vidjeti veliki dio Ilici i Vlaške ulice u kojima su nekad bili brojni dućani, butici i mali obrti sada praznima. Ulice izgledaju primjerenije nekoj ratnoj zoni nego Zagrebu. Kako vratiti stari sjaj i purgerski štih i tim dijelovima centra?
– Kao buduća gradonačelnica Zagreba, čvrsto vjerujem da naš grad zaslužuje povratak svog pravog, purgerskog štiha – onog duha koji je Zagreb činio posebnim i prepoznatljivim. Duha kojeg se rado sjetim dok sam s roditeljima šetala gradom i duha koji se osjeti na starim fotografijama grada. Kada preuzmem odgovornost za vođenje grada, oživjet ćemo taj sjaj kroz očuvanje tradicije, kulture i obrta koji su desetljećima oblikovali zagrebački identitet.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Podržat ćemo i obnoviti tradicijske obrte poput šeširdžija, kišobranara, zlatara, urara i šnajdera. Zamislite Ilicu, Vlašku ili Radićevu ispunjenu radionicama gdje majstori izrađuju ručno krojene odjevne komade po mjeri, baš kao nekada, ili gdje se može kupiti elegantan šešir, kvalitetan kišobran ili unikatni nakit. Zagrebački šnajderi, poznati po svom umijeću i preciznosti, ponovno će dobiti zasluženu pozornost, a njihova će radna mjesta postati centri kvalitete i stila. Podržat ćemo i edukaciju novih generacija svih tih zanata kroz gradske stipendije za obrazovanje i poticaje za početak poslovanja odnosno smanjenje nameta za nove obrtnike, kako bi se ova vrijedna tradicija očuvala.
Cilj je da Zagreb ponovno postane grad na koji ćemo svi biti ponosni
– Podržavanjem restorana i kafića koji nude autentične zagrebačke specijalitete može se vratiti dio autentičnog štiha. Gastronomija našeg grada također će ponovno zasjati. Osim štrukla i purice s mlincima, vratit ćemo na jelovnike i stara jela. Na gradskim trgovima organizirat ćemo sajmove hrane i rukotvorina kako bismo omogućili građanima i turistima da iskuse pravu purgersku tradiciju.
Velikani poput Richtera, Penkale, Krleže, Šenoe, Lisinskog, Gaja, Šenoe i ostalih koji su povijesno doprinosili ovom gradu imat će posebno mjesto u našem planu. Uz naravno, mogućnosti, njihove ćemo domove posebnim poticajima pretvoriti u kulturna središta gdje će se pričati priče o njihovim životima i djelima. Organizirat ćemo tematske ture i manifestacije koje će oživjeti njihovu ostavštinu, ali i inspirirati nove generacije.
Gornji grad, Kaptol i Britanac dobit će novu energiju – obnovit ćemo fasade, poskidati grozne grafite, obnoviti povijesne pločnike i uličnu rasvjetu, čime ćemo vratiti autentičnost tim povijesnim lokacijama. Očuvanje i revitalizacija Dolca je poseban projekt koji ćemo započeti, uz isticanje njegovog povijesnog identiteta, što je ključno za održavanje povezanosti Zagreba s vlastitom tradicijom. Inače, Zagreb ima i najdugovječniju povijest skijanja u Hrvatskoj i zapušteno Sljeme što je također dio zagrebačkog štiha posebno smo uvrstili u naš program. Dakle, uz podršku tradicijskim obrtima i povratak povijesnih običaja, oživjet ćemo ono po čemu je Zagreb nekada bio poznat i što želimo pokazati svijetu. Tu će posebnu ulogu imati turistička zajednica Grada Zagreba koja će za to biti zadužena.
Moj cilj je da Zagreb ponovno postane grad na koji ćemo svi biti ponosni, grad u kojem se osjeća duh prošlih vremena, ali i moderna vizija budućnosti. Naša povijest, tradicija i ljudi naši su temelji, a zajedno ćemo ih iskoristiti da naš Zagreb vratimo na mjesto koje zaslužuje – kao pravi ponos Hrvatske.
Trenutačna vlast dokazano je nesposobna
Tomašević tek sad, par mjeseci pred izbore najavio je trošenje milijuna eura na Bandićeve, pa čak i starije projekte. S obzirom na to da inflacija koja je bila Tomaševićev saveznik u debljanju proračuna donekle jenjava, a da količina novca koju možemo izvući iz EU pada što mislite koliko će se projekata realizirati?
– Tomaševićeva najava trošenja milijuna eura na projekte koji su većinom naslijeđeni iz Bandićeve ere ili čak stariji, dolazi u trenutku kada su nesposobnost i neučinkovitost trenutačne gradske vlasti već dobro poznati. Njihovo dosadašnje upravljanje pokazalo je brojne slabosti – od nejasno definiranih ciljeva, preko loše pripremljenih projekata, do konstantnog probijanja rokova. To stvara ozbiljan rizik da većina tih projekata neće biti realizirana na vrijeme, a neki možda nikada.
Luka Stanzl/PIXSELL
Točno, inflacija, koja je proteklih godina omogućila rast gradskog proračuna zbog nominalno viših prihoda od poreza i naknada, sada jenjava. Ovo znači da gradski proračun ulazi u razdoblje realnijih, ali i ograničenih prihoda, što dodatno otežava financiranje kapitalnih projekata. Uz to, smanjenje dostupnih sredstava iz EU fondova dodatno smanjuje financijski manevarski prostor za grad. Treba uzeti u obzir i da su mnoge prilike za povlačenjem EU sredstava propuštene (npr. Bazen Špansko, obnova vodoopskrbne mreže i sl.). S obzirom na to da je trenutačna vlast dokazano nesposobna u postavljanju prioriteta i transparentnom upravljanju projektima, kašnjenja u realizaciji postaju gotovo neizbježna i neće ništa od toga realizirati do kraja svojeg mandata, a to nosi i dodatne troškove zbog inflacije i promjena na tržištu.
U četvrtoj godini mandata oni su tek počeli pričati o projektima…
– Dugotrajna kašnjenja povećavaju neizvjesnost realizacije projekata, dok građani ostaju uskraćeni za nužna rješenja, poput obnove infrastrukture, modernizacije javnog prijevoza i rješavanja problema gospodarenja otpadom. S padom inflacije i smanjenjem mogućnosti za povlačenje EU sredstava, gradska vlast mora biti daleko učinkovitija i odgovornija, što trenutačna uprava nije pokazala. Bez jasnog postavljanja prioriteta, transparentnog planiranja i praćenja provedbe projekata, ovi planovi ostaju samo predizborna obećanja bez stvarnog učinka na kvalitetu života građana.
Kao gradonačelnica, inzistirala bih na racionalnom upravljanju gradskim financijama, uz precizno definirane ciljeve i realne rokove. Prioritet bih dala projektima koji donose najbrži i najvidljiviji pozitivan utjecaj, poput obnove komunalne infrastrukture, rješavanja problema otpada i energetskih ulaganja. Ova pitanja ne podnose kašnjenja, a uspjeh se može postići samo s odgovornim, stručnim i transparentnim upravljanjem.
Mi si ne dopuštamo dolazak na čelo grada nespremni!
Svi upozoravaju, a građani i vide daje grad komunalno napušten. Koji su prvi koraci koje bi napravili za rješavanje komunalnih problema, od smeća, Jakuševca, preko zastarjele infrastrukture koju ćemo izgleda morati obnavljati novcem iz proračuna?
– Građani s pravom upozoravaju da je grad komunalno zapušten, i to se jasno vidi – od problema s otpadom, preko Jakuševca i one situacije s Čretom, divljih odlagališta, kantograda, pa do zastarjele i neodržavane infrastrukture koja više ne može izdržati pritisak modernog života. Prvi korak koji ću poduzeti je uvesti red u sustav gospodarenja otpadom. Čistoća mora postati efikasna i moderna služba koja može adekvatno odgovoriti na potrebe građana. To znači ulaganje u novu opremu, digitalizaciju sustava prijave problema i uvođenje jasnih rokova za rješavanje svakog prijavljenog slučaja. Građani zaslužuju znati da njihov grad funkcionira. Naravno, to uključuje i odgovornu i stručnu upravu!
Jurica Galoic/PIXSELL
Što se tiče Jakuševca, jasno je da to odlagalište više ne može biti teret ovom gradu. Grad Zagreb već godinu dana nema plan gospodarenja otpadom i to je poražavajuće, posebice za „zelene“ koji grad trenutačno vode i koji su svoju kampanju započeli na „Jakši“. Mi trenutačno radimo na dovršavanju planova i strategija gospodarenja otpadom sa stručnjacima iz tog područja, ali i u suradnji s onima koji taj posao obavljaju u praksi – zaposlenicima komunalnih službi. Razgovaramo i s drugim gradovima kako bismo analizirali njihova rješenja jer ne treba izmišljati toplu vodu ako postoje učinkoviti modeli koji se mogu prilagoditi Zagrebu. U taj proces uključujemo i akademsku zajednicu koja može dati znanstveno utemeljene smjernice za održiva i dugoročna rješenja. Mi si ne dopuštamo dolazak na čelo grada nespremni!
Ova gradska vlast je propustila povući mnogo novca iz EU
– Planiramo pokrenuti projekt modernog centra za gospodarenje otpadom temeljenog na reciklaži i energetskoj oporabi unutar zagrebačkog ringa, u dogovoru sa županijom jer za tako bitne stvari koje utječu na zdravlje cijele zemlje, Zagreb ne treba promatrati u izolaciji što kontinuirano ponavljam. Premali smo da bismo se tako ponašali. Dakle, takav međugradski ili međužupanijski projekt će značiti ne samo smanjenje količine otpada koji završava na deponiju, već i stvaranje energetski korisnih resursa. Istovremeno ćemo raditi na edukaciji građana o važnosti pravilnog odvajanja otpada od vrtićke dobi jer sustav može biti uspješan samo uz zajednički angažman svih nas.
Kad govorimo o zastarjeloj infrastrukturi, svjesni smo da će njezina obnova iziskivati značajna sredstva iz gradskog proračuna. Moj prioritet bit će ulaganje u kritične točke, poput vodovodne i kanalizacijske mreže, koje su u mnogim dijelovima grada u katastrofalnom stanju ili jednostavno ne postoje. Nažalost, ova gradska vlast je mnogo novca propustila povući za te projekte iz EU fondova.
Paralelno ćemo razvijati dugoročne projekte za modernizaciju cesta, proširenja tramvajske mreže i denivelaciju njezinog dijela, izmještaja remize iz srca grada i javne rasvjete. U svemu tome nastojat ćemo preuzeti najbolje prakse iz drugih europskih gradova, jer Zagreb mora težiti najvišim standardima iako jako dobro znamo da smo ograničeni sredstvima. Najbolji primjer koji možemo pratiti jest Beč koji taj sustav ima vrlo jasno posložen, s jasnim ciljevima i rokovima.
Ovo nije nešto što možemo odgađati – problemi su prepoznati i prioritet broj jedan bit će njihovo rješavanje na sustavan, transparentan i održiv način. Građani Zagreba zaslužuju čisti, funkcionalni i uređeni grad koji može odgovoriti na izazove suvremenog urbanog života. To je jedan od temeljnih ciljeva u našem nadolazećem programu.
Građani u svakom trenutku trebaju znaju gdje ide njihov novac
Možete li nabrojati pet investicija koje bi napravili u Zagrebu, a koje su prijeko potrebne kako bi se vratio u život?
– Zagreb se nalazi u ozbiljnoj situaciji – infrastruktura propada, zagađenje je alarmantno, a građani s pravom osjećaju da njihov grad ne ide u dobrom smjeru. Kao gradonačelnica, fokusirat ću se na ključne investicije koje će zaustaviti propadanje i otvoriti novo poglavlje razvoja Zagreba.
Prvo, modernizacija sustava gospodarenja otpadom i sanacija Jakuševca. Jakuševec je već godinama ozbiljan problem i zdravstvena prijetnja. Izgradnja suvremenog centra za gospodarenje otpadom temeljenog na reciklaži i energetskoj oporabi omogućit će nam konačno zatvaranje i sanaciju Jakuševca. To je investicija koja neće samo riješiti problem otpada, već će pridonijeti i energetskoj održivosti grada.
Ekologija grada
Drugo, obnova i modernizacija komunalne infrastrukture, s naglaskom na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Poplave, ogromni gubitci pitke vode i opasnosti od zdravstvenih problema svakodnevica su koju građani više ne smiju trpjeti. Ova ulaganja financirat ćemo kombinacijom gradskih sredstava i EU fondova, osiguravajući dugoročne koristi za sve Zagrepčanke i Zagrepčane. Nažalost, ova gradska uprava izgubila je ogromna sredstva koja su bila dostupna za povlačenje iz EU fondova, vidjet ćemo kako se ta njihova nesposobnost može sanirati bez pretjeranog tereta za građane.
Planiramo ulaganje u zelenu infrastrukturu i prometnu održivost
– Treće, a kao što sam već i spomenula, kroz greenfield i brownfield investicije stvorit ćemo nova radna mjesta i razviti gospodarstvo grada. Planiramo definirati nove poslovne zone, poput područja uz Radničku cestu i južno od Save, gdje će investitori imati priliku graditi potpuno nove proizvodne i uslužne kapacitete uz povoljne uvjete. Istovremeno, napušteni i zapušteni brownfield prostori, poput bivših industrijskih kompleksa, bit će revitalizirani i pretvoreni u suvremene poslovne, kreativne i tehnološke zone. Tako Zagreb će postati privlačna destinacija za domaće i strane investitore, a istovremeno ćemo očuvati postojeće resurse. Naravno, to znači i pravi novi GUP, a ne neku plahu reviziju koja ograničava razvoj grada i diže time cijene nekretnina u nebo kao što to pokušava napraviti trenutačna gradska vlast.
Četvrto planiramo ulaganje u zelenu infrastrukturu i prometnu održivost. Proširit ćemo biciklističke staze, ali tako da one ne budu u koliziji s parkirnim mjestima i prometnicama za automobile, čime ćemo osigurati ravnotežu između potreba svih sudionika u prometu. Radimo sa strukom na prijedlogu denivelacije dijela gradske željeznice, što će smanjiti prometne gužve i povećati sigurnost u prometu. Paralelno, razvijamo plan povezivanja Zagreba i okolnih gradova poput Dugog Sela, Svete Nedelje i Svetog Ivana Zeline brzom željeznicom. Time ćemo smanjiti pritisak automobilima na grad i omogućiti da priuštivo stanovanje bude dostupno izvan užeg centra Zagreba, a građani će i dalje imati kvalitetan pristup gradskim sadržajima. Ovaj model potiče i razvoj okolnih gradova što je iznimno važno i za sam Zagreb.
Bolnica u Blatu mora postati moderni zdravstveni centar
– Peto je konačna realizacija projekta bolnice u Blatu. Bolnica u Blatu mora postati moderni zdravstveni centar koji će služiti ne samo Zagrebu već i cijeloj regiji. Ovaj projekt omogućit će rasterećenje postojećih zdravstvenih ustanova i poboljšati dostupnost kvalitetne zdravstvene skrbi za građane. Međutim, ovo nije samo gradsko, već i nacionalno pitanje. Inzistirat ćemo na aktivnom sudjelovanju Vlade Republike Hrvatske, jer realizacija ovako velikog i važnog projekta zahtijeva sinergiju lokalnih i nacionalnih vlasti. U sklopu projekta bolnice u Blatu, predlažemo izgradnju velikog gradskog sanatorija koji bi pružao vrhunsku zdravstvenu skrb, ali i dodatne usluge poput rehabilitacije i skrbi za starije osobe. Ovaj dio projekta uz sanatorij realizirao bi se kroz javno-privatno partnerstvo, čime bi se osiguralo da projekt bude financijski održiv i kvalitetno izveden.
Borna Filić/PIXSELL
Kao posljednja dva projekta odnosno investicije možemo napraviti sinergiju dva važna turističko-sportska razvojna projekta. Zagrebu je prijeko potreban suvremeni kongresni centar. Ova investicija omogućit će privlačenje međunarodnih konferencija i poslovnih skupova, što će generirati značajne prihode za grad kroz turizam, ugostiteljstvo i dodatne gospodarske aktivnosti. Time Zagreb postaje ne samo kulturno, već i poslovno središte regije. Idejno rješenje koje imamo jest uklapanje u postojeći Velesajam koji ionako žudi za rekonstrukcijom i adaptacijom.
Dodatno moram istaknuti i naš plan pokretanja izgradnje nacionalnog stadiona na zagrebačkom ringu. Stadion će biti više od sportskog objekta – bit će to reprezentativni prostor za sportske, kulturne i društvene događaje koji će privlačiti posjetitelje iz cijele regije. Arena Zagreb jednostavno nije ponekad dostatna za veća događanja, a nije prilagođena niti svim sportovima. Lokacija na ringu osigurat će odličnu povezanost i pristupačnost, a projekt će se realizirati kroz javno-privatno partnerstvo kako bi se smanjilo opterećenje na gradski proračun. Nešto po principu Allianz Arene u Münchenu.
Donosimo ne samo transparentnost, već i podlogu za bolje upravljanje gradom
– Ističem da za sve projekte koje ćemo ponuditi građanima, a koji su potencijalno ogroman financijski teret za sam Grad, uvijek ćemo poticati javno-privatna partnerstva. Ona su ključna za realizaciju velikih projekata, jer omogućuju kombiniranje resursa i stručnosti privatnog sektora s društvenom odgovornošću javnog sektora. Time osiguravamo održivost, kvalitetu i bržu realizaciju projekata koji su Zagrebu prijeko potrebni.
Za sve što uskoro planiramo predstaviti građanima mogu svakako navesti da ćemo se konačno obračunati s uvođenjem potpune financijske transparentnosti kroz projekt E-riznice. Projekta s kojim sam se ja uopće i uključila u lokalnu politiku 2021. godine. Naša ideja je da građani u svakom trenutku znaju gdje ide njihov novac. U jednostavnom online sučelju prikazivat će se svi ključni financijski podaci – prihodi, rashodi, investicije i zaduženja. Osim toga, provest ćemo detaljan popis imovine Grada Zagreba i napraviti digitalne blizance, koji će nam omogućiti praćenje promjena u stvarnom vremenu. Tako donosimo ne samo transparentnost, već i podlogu za bolje strateško upravljanje gradom.
Dakle, ovo nisu samo ideje na papiru, već konkretni projekti koje ćemo provesti u suradnji s građanima, stručnjacima i investitorima. Zagreb mora biti grad na koji ćemo svi biti ponosni, a naša vizija temelji se na tome da grad ponovno postane mjesto sigurnog, kvalitetnog i sretnog života.
