Češće zabranjivana nego dopuštena: Hrvatska trobojnica mogla bi dobiti svoj dan
Hrvatski sabor već ovaj tjedan mogao bi 5. lipnja proglasiti Danom hrvatske zastave, prisjećajući se 5. lipnja 1848. godine i ustoličenja Josipa Jelačića za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Upravo je toga dana prvi put službeno zavijorila hrvatska trobojnica, u bojama crvenoj, bijeloj i plavoj, kakvu poznajemo i danas.
Prijedlog je uputio saborski zastupnik Andro Krstulović Opara, a podržao ga je Odbor za obrazovanje, dok je Hrvatska vlada dala pozitivno mišljenje. Ne postoje zapreke da i Sabor ne prihvati ovu inicijativu. Krstulović Opara obnovio je prijedlog koji su ranije uputile četiri institucije: Hrvatski povijesni muzej (HPM), Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo, Hrvatski institut za povijest (HIP) i Družba Braće hrvatskoga zmaja.
Jelačićeva trobojnica kao uzorak budućim zastavama
Prilikom preuzimanja banske časti, Jelačić je dobio bogato izrađenu konjaničku zastavu lastavičjeg repa, s grbom Trojedne Kraljevine na jednoj strani. Za razliku od prijašnjih, crvenih banskih zastava, njegova je bila crveno-bijelo-plava trobojnica, na čijem se licu nalazio državni grb. Ova je zastava postala uzorak svim kasnijim hrvatskim nacionalnim i državnim zastavama, navodi HIP.
Od proljeća 1848. trobojnica se počinje masovno koristiti diljem hrvatskih zemalja kao simbol nacionalnog identiteta. Prije toga, zastave su bile pojedinačne i vezane uz hrvatske banove – nije postojala jedinstvena hrvatska zastava.
Ustoličenje bana Jelačića označilo je prekretnicu i dalo hrvatskoj trobojnici trajnu ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta.
Trobojnica na povijesnom zasjedanju 1990.
Izvorna Jelačićeva trobojnica čuva se u fundusu Hrvatskog povijesnog muzeja, ali se zbog svoje krhkosti rijetko izlaže. Znakovito je da je istaknuta 30. svibnja 1990. na prvom zasjedanju demokratski izabranog višestranačkog Sabora, a njezina je replika dugo bila izložena u sabornici.
Povijesna vrijednost i obrazovna prilika
Odbor za obrazovanje naglašava da su Hrvati jedan od rijetkih naroda u Europi koji posjeduje svoju izvorno sačuvanu prvu službenu zastavu – ne samo kao povijesni artefakt, već i kao vrijednost nacionalne baštine. Tijekom posljednjih 170 godina, zastava je češće bila zabranjivana nego dopuštena, što dodatno naglašava njezinu simboličku snagu.
Odbor također ističe kako su datumi povezani s hrvatskom zastavom – 5. lipnja i 30. svibnja – unutar školskog kalendara, što omogućuje osmišljavanje kurikuluma za sve uzraste i jačanje nacionalne svijesti kroz obrazovanje, prenosi N1.
