Nije vas stvarno pregazio vlak

Buđenje ujutro ponekad je posebno mučenje. Konačno znamo razlog zašto je to tako

Buđenje nije trenutak, već složen proces u mozgu
pexels-olly-3771050

Za mnoge od nas jutarnje buđenje nije samo naporno, ono je pravo mučenje. Osjećaj težine u glavi, zbunjenost, tromost i nelagoda često nas prate već u prvih nekoliko minuta nakon što se alarm oglasi. No sada, zahvaljujući novom znanstvenom istraživanju, napokon imamo odgovor na pitanje: Zašto je buđenje ponekad toliko teško?

Kako piše portal IFL Science, znanstvenici su prvi put detaljno mapirali način na koji se naš mozak budi iz sna i otkrili da način buđenja ovisi o tome iz koje faze sna nas nešto probudi.

Kad se budimo iz REM faze mozak se pali postupno

Ako se probudimo tijekom REM faze, kada su snovi najintenzivniji, mozak se budi “s prednje strane”. Najprije se aktiviraju frontalni dijelovi zaduženi za razmišljanje, planiranje i donošenje odluka. Taj val budnosti zatim se širi prema stražnjim dijelovima mozga, uključujući one koji obrađuju osjetilne informacije. Zbog toga se možemo osjećati zbunjeno, razumijemo da smo budni, ali nam svijet još ne izgleda sasvim “stvaran”.

Buđenje iz dubokog sna je pravi šok za mozak

S druge strane, ako nas nešto probudi iz dubokog, non-REM sna, mozak se budi iznutra prema van. Najprije se aktiviraju središnje jezgre, a tek kasnije regije u kori velikog mozga. Ovaj proces je znatno sporiji i neravniji, što često rezultira izrazitom jutarnjom maglovitošću, slabošću, pa čak i iritacijom.

Dva tipa moždanih valova odlučuju kako ćemo se osjećati

Ključno otkriće istraživača je uloga dviju vrsta sporih moždanih valova koji prate buđenje. Prvi valovi označavaju prijelaz iz sna u budnost i pomažu mozgu da se aktivira. Drugi, koji mogu ostati aktivni još neko vrijeme nakon buđenja, odgovorni su za osjećaj pospanosti i dezorijentacije. Kad je ta “jutarnja borba” prisutna, zapravo se radi o sukobu ova dva vala – jedan vuče prema budnosti, drugi prema snu.

Buđenje je složenije nego što smo mislili

Ova saznanja dolaze iz pažljivo provedenog istraživanja na više od tisuću snimljenih buđenja, tijekom kojih su sudionici nosili EEG senzore. Rezultati jasno pokazuju da buđenje nije trenutačan prekid sna, već proces u kojem mozak doslovno prolazi kroz unutarnju reorganizaciju.

Kako navodi IFL Science, ova otkrića otvaraju vrata razvoju boljih metoda za buđenje, od pametnih alarma koji bi nas budili u optimalnoj fazi sna, do preciznijih metoda liječenja poremećaja spavanja.

Idući put kada vas pogodi onaj poznati osjećaj jutarnje tromosti, sjetite se – to nije vaša slabost, već rezultat složenog neurološkog procesa. Vaš mozak jednostavno još nije stigao “na posao”. A sada znamo i zašto.

Hrvatska
Zanimljivosti