BRUNO PERKOVIĆ, načelnik Općine Stupnik: Jedini cilj je što učinkovitije realizirati općinski proračun

Iza Općine Stupnik još je jedna uspješna godina koju je obilježilo pokretanje prve Gospodarske zone u općinskom vlasništvu koju je prepoznala i tvrtka Rimac technology d.o.o., koja se odlučila na pokretanje investicije u Stupniku. Time su stvoreni preduvjeti za daljnji razvoj općine, a što sve očekuje Stupnjarke i Stupnjare tijekom 2023. doznajemo u razgovoru s načelnikom Brunom Perkovićem
Općina Stupnik s tvrtkom Rimac Tehnologije potpisala ugovor o gradnji Centra za istraživanje Jurica Galoic/PIXSELL

Došli smo do kraja još jedne godine, po čemu će te vi najviše pamtiti 2022. godinu?

Prva Gospodarska zona u vlasništvu Općine projekt je koji smo počeli prije tri godine i uspješno završili krajem ove. Dolazak tvrtke Rimac technology d.o.o. , koja je dio grupe Rimac automobili, ima velik značaj za gospodarski razvoj Općine Stupnik i šireg područja.
Sudjelovao sam, ispred Hrvatske zajednice općina u svojstvu člana radne skupine za integrirani teritorijalni razvoj u izradi programskih dokumenata za financijsko razdoblje EU 2021.-2027. Europska komisija odobrila je Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. dana 9. studenoga 2022. Odobrenjem ovog Programa ostvaren je temelj za korištenje 5,203 milijardi eura, od čega iz Europskog fonda za regionalni razvoj 4,02 milijardi eura te iz Kohezijskog fonda 1,182 milijardi eura, koji će se provoditi kroz šest prioriteta u cilju ravnomjernog razvoja Hrvatske.

Isto tako, u petak 2. prosinca 2022. Europska komisija odobrila je Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. Odobrenjem ITP 2021.-2027. ostvaren je temelj za korištenje više od milijardu i pol eura u cilju daljnjeg ulaganja u razvoj, zelenu tranziciju i boljitak životnog standarda svih građana RH. Sve ovo je temelj za otvaranje natječaja iz fondova EU u kojima i Općina Stupnik vidi veliku priliku za realizaciju svojih kapitalnih projekata.

Kakve su projekcije novog proračuna za 2023. koji se po prvi puta donosi u novoj valuti – eurima?

Proračun za 2023. i projekcije sadrže sve planirane projekte i dinamiku koju smo predviđali za ovaj mandat. Treba istaknuti prvi samostalni kapitalni projekt groblja čija izgradnja kreće iduće godine. Privikavali smo se na planiranje u novoj valuti – euru, iako su nam misli još uvijek jako vezane za kunu, ali euro dolazi i spremni smo na to. Osim infrastrukturnih projekata znatne promjene su se dogodile i u ostalim općinskim aktivnostima.

Uz već ove godine povećane stipendije, te božićnice i uskrsnice za umirovljenike, invalide i studente, za iduću godinu povećali smo subvencije za vrtiće kako bi smanjili utjecaj nedavnih povećanja cijena vrtića na udio koji plaćaju roditelji. Znatno su povećane potpore za poljoprivrednu proizvodnju radi ovogodišnjeg velikog porasta troškova sjetve. Izvrsno prihvaćen program potpora za poduzetnike početnike također je dobio izdašnija sredstva i očekujemo dobre rezultate ovog programa.

U radu ste do sada imali podršku svojih suradnika, kao i Općinskog vijeća. Kako ocjenjujete suradnju s Vijećem?

Općinsko vijeće stabilnom većinom donosi odluke u interesu mještana i provedbe proračunom zadanih projekata i planova. Proračun za 2023. donesen je velikom većinom glasova i to pokazuje ozbiljnost kojom pristupam planiranju. Zahvaljujem se vijećnicima na odgovornom i temeljitom pristupu svim temama o kojima se raspravlja. Mogu reći da je suradnja izvrsna. Za sve prijedloge koji unapređuju općinske projekte i planove imam razumijevanja, bez obzira od koje političke opcije dolazili. Jedini cilj je učinkovito realizirati općinski proračun.

Kakvi su planovi za 2023.?

Najveći izazov je nastaviti gradnju kanalizacije. Velika većina aglomeracija gradova u RH iskoristila je ogromna EU sredstva i gradi ovu infrastrukturu. VIO Zagreb, u čijem smo mi sastavu, nažalost još uvijek nije uspio svoje projekte uskladiti s potrebnim EU direktivama i dobiti ova sredstva. Mi smo dio zagrebačke aglomeracije i naši projekti za cijelo naselje Donji Stupnik čekaju da VIO ponovo izradi studiju kako bi dobili EU sredstva za realizaciju. Prema sadašnjim procjenama vrijednost gradnje ovog projekta bit će blizu 50 milijuna kuna. Samostalno ovakvu investiciju odjednom nismo u mogućnosti financirati i EU sredstva su neophodna. U idućoj godini plan je samostalno početi graditi kanal u Stupničkoobreškoj ulici.

Od projekata u kojima sudjelujemo, a nismo nositelji, svakako treba istaknuti školu. Dobivanje zemljišta od RH u Stupničkom Obrežu dugotrajan je proces u kojem aktivno sudjelujemo sa Zagrebačkom županijom. Sličnu smo proceduru samostalno odradili za poslovnu zonu i trebalo nam je tri godine! Ovakve procedure nas znatno usporavaju u realizaciji projekata. Na inicijativu općina i gradova Vlada RH priprema prijedlog zakona kojim bi se nadležnost darovanja zemljišta u vlasništvu RH prebacila na Županije čime bi se znatno olakšao i ubrzao ovaj postupak.

Posljednjih godinu dana sve se više govori o spajanju pa čak i ukidanju općina, kakav je Vaš stav po tom pitanju?

To je vječna tema koja se uvijek izvlači za potrebe parlamentarnih izbora. Nakon izbora glavna je tema decentralizacija Hrvatske i jak regionalni razvoj! To bi bila dobra definicija apsurda. Praksa u Europi se razlikuje i više nezavisnih istraživanja je potvrdilo da ustroj lokalne samouprave nema bitniji utjecaj na razvijenost neke zemlje. Belgija npr. spada u najrazvijenije EU zemlje, a ima oko 590 općina. Većina onih koji zagovaraju ukidanja kao jedini kriterij uzima održivost u odnosu na prihode. Tu treba napomenuti da je Hrvatska zadnja u EU po postotku koji od ukupnih javnih prihoda odvaja na gradove i općine. EU praksa je da od 15 do čak 25% ukupnih javnih prihoda odlazi na lokalnu samoupravu. U Hrvatskoj je to ispod 10%!? Još je bitno reći da Grad Zagreb ima jedini u RH status i grada i županije, pa u odnosu na ostale gradove i općine ima višestruko veće prihode kojima raspolaže, ne samo zbog svoje veličine nego i zbog spomenutog statusa.

Apsurd prihoda je i porez na dobit koji tvrtke plaćaju prema sjedištu, a isti je prihod državnog proračuna. Prijedlog i inicijativa gradova i općina je da dio tog prihoda odlazi u jedinice lokalne samouprave gdje je i ostvaren. Nerazvrstane ceste kojima upravljaju JLS-e jedine nemaju svoje prihode, a predstavljaju najdužu mrežu cesta u državi. Ovakvo stanje samo pogoduje trendu iseljavanja iz ruralnih krajeva u kojima i ima najviše općina.
Sve ove činjenice pokazuju da je RH jako centralizirana država bez stvarne namjere razvoja ruralnih područja. Stvarna namjera nacionalne politike za decentralizaciju i ruralni razvoj značila bi jačanje lokalnih funkcija i proračuna i davanje povjerenja lokalnoj politici da upravlja svojim razvojem.

Kada u takvim uvjetima neki grad ili općina ne bi mogli financijski biti održivi imalo bi smisla ukidati ih. U našem susjedstvu dobar primjer je Općina Žumberak. Vlastiti joj je proračun mali, ima niski stupanj razvijenosti, ali iz regionalnih, državnih i EU sredstava osigurava znatne financije za svoje projekte. Da su u sklopu nekog susjednog grada (Jaske ili Samobora) ne bi se mogli samostalno javljati na nacionalne i EU natječaje. Briga tih gradova za nužno održavanje komunalne infrastrukture ovog zabačenog područja također bi bila znatno manja.

Kroz vlastito iskustvo mogu usporediti Stupnik kad je bio Mjesna zajednica Grada Zagreba i danas. Mjesni odbori Zagreba poput Lučkog imaju daleko manju autonomiju i za sitnice moraju tražiti odobrenje viših gradskih razina upravljanja. To se vidi prije svega na održavanju prometnica, oborinske odvodnje i zimske službe. Provezete se Ventilatorskom ulicom koja se graniči sa Stupnikom i prelazi u Gospodarsku. Razlika je lako uočljiva. Podrška udrugama i razni društveni programi velika su prednost administrativne samostalnosti. Bez obzira koji kriterij uzeli u obzir Općina Stupnik spada u sam vrh samoodrživih Općina u RH. Mislim da bi učinkovitiji ustroj značio manje regionalnih jedinica tj. županija.

Hrvatska
Intervju
Općina
Stupnik
Zagrebačka županija