Branka Genzić Horvat: CGO Resnik je projekt koji Zagreb ne smije dozvoliti

CGO nije rješenje, već simptom lošeg sustavaPredsjednica Udruge za zaštitu okoliša Resnik Branka Genzić Horvat u podcastu O1Portala kod voditelja Marijana Opačka govorila o gorućoj temi u Zagrebu – Centru za gospodarenje otpadom u Resniku. Genzić Horvat je ovu temu pratila gotovo dva desetljeća, a nakon silnih analiza i upozorenja, sada poručuje da će CGO Resnik biti gori Jakuševec od Jakuševca.

Dva desetljeća otpora protiv spaljivanja otpada u Resniku

Resnik se prvi put spominje u prostornim dokumentima još 2006. godine, kada su tadašnje izmjene Generalnog urbanističkog plana otvorile prostor za izgradnju postrojenja za termičku obradu otpada – odnosno, spalionice. Tijekom godina, plan je mijenjao nazive, oblike i obrazloženja, no otpor lokalne zajednice ostao je dosljedan.

Godine 2014. Grad Zagreb usvojio je Plan gospodarenja otpadom i ponovno predložio Resnik kao lokaciju za centralno postrojenje. Građani, stručnjaci i ekološke udruge tada su izrazili niz ozbiljnih kritika – od upozorenja na potencijalne ugroze zdravlju stanovnika do ukazivanja na kršenje načela održivosti i nesklad s europskim smjernicama.

01Portal

Resnik – urbano naselje, ne odlagalište otpada

Danas, gotovo dvadeset godina kasnije, tema se ponovno vratila u javni prostor. Gradska uprava najavila je izgradnju Centra za gospodarenje otpadom vrijednog 140 milijuna eura. U najavama se, barem za sada, formalno nije spominjalo spaljivanje, no planovi su uključivali mogućnost izgradnje energane. Povjerenje građana u gradske vlasti nikada nije bilo na većem iskušenju.

Genzić Horvat navodi da je Udruga za zaštitu okoliša krenula je kao građanska inicijativa još tamo 2004. i 2005. godine, te je 2007. postala registrirana udruga civilnog društva.

– Mi smo bili na udaru već tih prvih informacija i izgradnje tog centralnog uređaja za pročišćavanje, gdje je već od samog početka bilo jasno – i to je i rečeno, i u naznakama i konkretnim akcijama – da je tamo planirana spalionica otpada, gdje bi se trebao spaljivati taj mulj s pročistača, ali i sav drugi otpad. Dakle, već tada je bilo posve jasno, a i sve ove godine, svih ovih 20 godina, mi se praktički nismo maknuli od tog početnog predimenzioniranog projekta centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba, dakle i već tada planirane lokacije za spalionicu i taj centar za gospodarenje otpadom. U međuvremenu smo puno toga učili, ustrajali smo na svojoj borbi, međutim projekt je ostao i dan danas nepromijenjen i isti iz raznih okolnosti, iako smo 20 godina već iza toga – sažela je ukratko Genzić Horvat ovu dugogodišnju bitku.

Ekološki, zdravstveni i zakonski propusti projekta

Na pojedine opaske da je Resnik tek posljednjih godina postao naselje, odnosno da je tek u posljednje vrijeme tamo izgrađeno dosta kuća, Genzić Horvat je poručila: – Mi smo slavili još 2014. godine 1000 godina Resnika. Prema tome, Resnik je jedno staro naselje. Dakle, Resnik se širi kao jedno urbano naselje, dovoljno blizu i dovoljno daleko, i on je u međuvremenu samo rastao, sve više je rastao. Međutim, ništa se bitno u suštini u odnosu na lokaciju nije promijenilo.”

– To je i dalje, osim što su ukidane i to formalnim potezom pera, granice vodozaštitnog područja, inače naselje koje je na zagrebačkom vodonosniku, u blizini kojeg se tradicionalno, odnosno u okolici, uzgaja povrće za cijeli grad Zagreb, pa i šire. Po predaji, tu su bile bile cijele obitelji, takozvani Bugari, koji su već tada razvijali proizvodnju povrća, koja je samo rasla. Danas imamo u neposrednoj blizini, prema raspoloživim podacima, 34 OPG-a – kazala je.

Istaknula je da Resnik nije jedno izolirano naselje.

– Tu je preko puta Novi Jelkovec, tu je Sesvete, tu je u prvom krugu, dakle Peščenica, Žitnjak, Petruševec – sva ova naselja koja u prvom krugu, tzv. evakuacijske zone, gravitira 300.000 građana Zagreba. A važno je napomenuti i da prema nekim službenim podacima i studijama do kojih smo uspjeli doći, prve kuće su od tog planiranog centra za gospodarenje otpadom, u čijem je sklopu bila planirana i još uvijek je kao varijanta spalionica otpada, kako je gotovo zvali energana ili što već, znači opet biti spalionica otpada, prema službenim podacima najbliže kuće su udaljene 300 do 370 metara, što znači niti 500 metara od naseljenog područja, što je nonsens sam po sebi – kaže.

Protiv spalionice se bore od 2006. godine

Voditelj Marijan Opačak se potom malo vratio u prošlost, u 2006. godinu kada je u vrijeme SDP-a i Milana Bandića Resnik označen kao potencijalna lokacija za termoobradu otpada, odnosno spalionicu.

Tada su organizirani prosvjedi pod maskama protiv planirane spalionice Resnik. Potom je 2014. godine prezentiran plan mehaničke obrade otpada, opet uz termičku obradu, odnosno spalionicu, i opet na Resniku. Zatim je 2017. otvorena rasprava o uklanjanju odredbe za spalionicu, što je rezultiralo prosvjedom ispred Skupštine, Gradske Skupštine u Ćirilometodskoj.

Na pitanje jesu li ti prostorni planovi bili formalno ili sadržajno u skladu sa zakonom u Republici Hrvatskoj i sada europskim direktivama, Genzić Horvat je poručila da i europske direktive moramo uvažavati.

– Mi moramo poštivati i moramo znati da su europske direktive implementirane u naš pravni sustav, dakle mi ih moramo čak poštivati i prema odredbama Ustava, imaju značaj višeg pravnog akta i sva naša regulativa mora biti usklađena s njima – podsjeća.

Patrik Macek/PIXSELL

Loša strategija od koje se ni danas ne odustaje

Dodaje da se već tada nisu poštivala niti osnovna načela direktiva.

– I kasnije smo zapravo, sve do danas, imali preporuke Europske unije kako i što bi bilo najbolje napraviti. Dakle, mi nismo ništa napravili, mi se i dalje pozivamo, kad govorim ‘mi’, mislim na službenu vlast, ne na udrugu, pozivaju se na strategiju gospodarenja otpadom iz 2005. godine, koja je upravo bila posljedica tog koncesijskog ugovora za pročišćavanje otpadnih voda – navela je Genzić Horvat.

Navela je da dugo vremena nisu ni mogli doći do sadržaja tog ugovora.

– No, posve je jasno, jer je već tada oduzimana zemlja u puno većem opsegu nego je to trebalo biti – donijeta je post festum ta strategija od koje se ni danas ne odustaje. Sve ostalo su bila formalno-pravna usklađivanja prostorno-planske dokumentacije i namjera koje su se održale dan-danas, a koje nisu u skladu ni s direktivama ni s Ustavom, a bome ni s interesima građana Zagreba i šire – rekla je.

CGO nije rješenje, već simptom lošeg sustava

Osvrnula se i na najštetnije propuste.

– Centri za gospodarenjem otpada, koliko god ih aktualna vlast na čelu s Tomaševićem jasno artikulirala kao nekakav nadomjestak ili poboljšanje projekta, to je u suštini prikupljanje pomiješanog otpada, znači dovoženje i uvoz pomiješanog otpada, svi ostali sadržaji su ukrašavanje tog lošeg koncepta baziranog na centrima za gospodarenje otpada – kaže.

Dodaje da su Centri iznimno ekološki i zdravstveno štetni, imaju i velike emisije u zrak, vode i okoliš koje je nemoguće sanirati.

– Financijski su potpuni promašaj, to ćemo vrlo skupo platiti jer to Europa neće financirati – rekla je.

– Svaki centar za gospodarenje otpada je neuspjeh odvojenog prikupljanja – istaknula je Genzić Horvat.

– U Resniku će nastati preko 50 posto gorivog otpada koje će se morati spaljivati, a sve će to platiti građani Zagreba skupim kreditima. To neće biti 140 milijuna. Tri izgrađena centra su bili tri puta skuplji od te sume – rekla je.

01Portal

Zdravstveni rizici: otrovi koje ne možemo izbjeći

Osvrnula se i na konkretne rizike za zdravlje i okoliš, navodeći da brojne studije pokazuje da je u okolici takvih uređaja i spalionica iznimno opasno živjeti.

– Furani, dioksini, teški metali, staklenički plinovi koji su dokazani u hranidbenom lancu, dakle u organizmima koje unosimo i njih nije moguće ekstrahirati tek tako, oni se deponiraju u organizmu. Njih je nemoguće zaustaviti jer ne postoje takvi filteri koji ne bi propuštali tako sitne čestice. To su kancerogeni, mutageni i vrlo opasni spojevi – rekla je.

Referirajući se na primjer Beča, navodi da je njihova spalionica oko 60 kilometara od grada te da oko nje nema naseljenih mjesta.

– Ova šarena spalionica koju svi vole pokazivati jer je šarena gorjela je šest puta! Okolno stanovništvo oko toga se bori protiv toga. Ali moramo znati da Austrija na razini države ima preko 60 posto odvojenog prikupljenog otpada i napuštaju te spalionice – tvrdi.

Genzić Horvat se osvrnula i na reciklažna dvorišta, navodeći da su ona baza odvojenog prikupljanja otpada.

– A u Zagrebu u četiri godine nije napravljeno ništa, ta dvorišta trebaju biti dostupna svima, treba biti slobodan ulaz. Napravljeno je jedno reciklažno dvorište, međutim, ni ova postojeća ne funkcioniraju. U protekle četiri godine nismo napravili ništa – kaže.

Zagrebu treba novi GUP, a ne političke improvizacije

Što se tiče izmjena GUP-a, poručila je da je udruga sve izmjene pokušavala osporavati.

– Imamo sad jednu najnoviju lokaciju, privremeno odlagalište građevinskog materijala i skladištenje, koje se u to pretvorilo mimo prostorno-planske dokumentacije i tu se nezakonito vrši obrada – rekla je.

Poručila je da Zagrebu treba novi GUP, a ne izmjene. Navodi da se kroz izmjene provlače politički ciljevi. Osvrnula se i na studiju utjecaja na okoliša, slažući se s kritikama da nije transparentna.

-Sve to je copy-paste iz ranijih studija i posve smo sigurni da je to postupak koji se provodi pro forme. Prisutna je velika žurba da se to okonča. Postupak koji će biti samo pokriće da se to sve skupa formalizira – kaže.

Istaknula je da su pročitali u medijima da je podnijet i zahtjev za lokacijsku dozvolu, što je, kako kaže, kršenje zakona.

– Mi to pratimo, kako će reagirati ministarstvo. Uglavnom je Ministarstvo za zaštitu okoliša podrška takvom lošem projektu, to je vidljivo i iz sadašnje faze – kazala je Genzić Horvat, navodeći da na djelu imamo guranje projekta koji je štetan za Zagreb.

Zeljko Hladika/PIXSELL

CGO će biti gori Jakuševec od Jakuševca

– Zatvaranje Jakuševca na ovisi o izgradnji CGO-a – naglasila je Genzić Horvat.

– Te percepcije koje plasira aktualna vlast, da je to uvjet, laži su da bi se opravdao još jedan loši projekt koji će biti daleko gori Jakuševec, a to nam priznaju i pobornici spaljivanja – da će to biti jedan gori Jakuševec od Jakuševca, s obzirom na sve planirane sadržaje, tehnologiju i spalionicu – rekla je.

Naglašava da Jakuševec treba zatvoriti te da uspostavom sustava gospodarenje otpada neće trebati niti CGO ni Jakuševec koji će se još dugo sanirati.

– Izgradnjom spalionice neće se dovesti sav Jakuševec u spalionicu, to je nemoguće – kaže.

Ona je istaknula da su i europske preporuke u smjeru uspostave lokalne sortirnice, kompostane i reciklažnih dvorišta.

– To je ono što bi trebalo uspostaviti, a košta neusporedivo manje od ovih regionalnih centara – tvrdi.

Borba za zdrav okoliš nije uzaludna

Kroz svoje dugogodišnje djelovanje opetovano je upozoravala na sve ove probleme i potencijalne posljedice.

Na pitanje je li probudila svijest kod drugih, ljudi i javnih osoba, te je li se povećala transparentnost, Genzić Horvat je odgovorila: – Sve ove godine nismo protiv nekog imenom i prezimenom nego protiv nositelja lošije politika i protiv loših i štetnih projekata.

– Svejedno tko je na čelu, čije interese zastupa i u ime kojih lobija, ne možemo pogoditi, možemo samo nagađati, ali očigledno je da u njegovu postupanju nije interes Zagreba, tim više što je i sam bio protiv toga. S pozicije aktualne vlasti ovo je sve skupa puno netransparentnije, čak i odnosu na ranije, što je vrlo začuđujuće – kaže.

– No, nijedna borba nije uzaludna. Kroz ovih 20 godina uspjeli smo zaustavljati ovaj projekt koji ćemo u konačnici i zaustaviti, pitanje je vremena i upornosti – rekla je.

Dodaje da je ih sve više građana nas podržava, čak i političkih stranaka.

–  Mobilizirali smo puno građana, zovu nas, podržavaju nas i na dobrom smo putu da to pretvorimo u jedno bolje rješenje, ne samo za Resnik nego i za grad Zagreb i šire – uvjerena je Genzić Horvat.

Građani protiv loših rješenja – bilo gdje

Navela je da su građani u Resniku protiv ovakvog centra, ne samo kod sebe, nego i bilo gdje drugdje.

– Nikakve naknade, nikakvi pokušaji od bilo kakve političke opcije, ne mogu vratiti građanima ni zdravlje niti ono za što se vrijedi boriti, a to je borba za život, borba za jednaka prava svih građana, za zdrav okoliš – rekla je.

– Od loših projekata je bolje odustati sada i krenuti ispočetka nego investirati i imati još jedan Obrovac koji će građani plaćati u zdravlju, novcima, pitkoj vodi, hrani – poručila je na kraju Branka Genzić Horvat u razgovoru s Marijanom Opačkom u podcastu 01Portala.