BORIS VUJČIĆ UMIRUJE JAVNOST: Održavamo stabilnost cijena, uvođenje eura donijet će niz koristi
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić poslao je u Hrvatskom saboru umirujuće poruke glede inflacije i strahova od uvođenja eura, istaknuvši da inflacija značajno ne odstupa, HNB održava stabilnost cijena, a od ulaska u eurozonu Hrvatska će imati značajne koristi.
Stabilnost stope inflacije definirana je blizu 2 posto, a za ovu godinu ocjenjuje se da će biti 2,3 posto što znači da ne dolazi od značajnog odstupanja te da je većina šokova kratkotrajna, poručio je guverner HNB-a Vujčić saborskim zastupnicima koji su izrazili zabrinutost zbog rasta cijena i inflacije tijekom rasprave o polugodišnjoj informaciji HNB-a o financijskom stanju i stabilnosti cijena.
– Održavamo stabilnost cijena, stabilizirali smo tržište i omogućili smo da plaće rastu brže nego cijene, standard života u Hrvatskoj se povećava i HNB će nastaviti održavati stabilnost tečaja i tečajnom politikom ublažavati uvozne pritiske, istaknuo je guverner HNB-a odgovarajući na replike zastupnika.
Vujčić je pojasnio da su uzroci inflacije prvenstveno rast cijena energije i rast cijene prehrane, dodavši kako je riječ prvenstveno u uvezenim komponentama. Ističe kako je najvažnije ne dopuštati da tečaj djeluje na povećanje uvoznih cijena. Pritom je podsjetio da ne rastu cijene svih prehrambenih komponenata, najviše su porasle cijene ulja i masti, dok su za većinu proizvoda cijene ostale stabilne ili padaju.
Vezano za uvođenje eura guverner HNB-a poručio je kako će Hrvatska od toga imati niz koristi, poboljšanje standarda, uklanjanje valutnog rizika, pad kamata, rast rejtinga i veća atraktivnost za investitore.
– Uvođenje eura je još je jedna strukturna reforma sama za sebe i trebala bi djelovati kao katalizator za strukture reforme, slično kao što je bilo ulazak u EU, rekao je Vujčić nadodavši da je Hrvatska izrazito eurozirana zemlja i uvođenje eura poduzetnici izrazito podržavaju jer imaju 80 posto duga denominiramo u eurima.
– Da smo bili u monetarnoj uniji tijekom pandemijske godine bilo bi nam sigurno puno lakše, mogli bismo se osloniti na Europsku središnju banku, ne bi bilo napada na hrvatsku valutu, na tržištu obveznica na hrvatski dug te ne bi bilo valutnog rizika, zaključio je.
