Andrej Plenković: Najveća je zadaća borba protiv ekonomsko-socijalnih posljedica pandemije

Premijer Andrej Plenković rekao je da je sada najveća zadaća Vlade borba protiv ekonomsko-socijalnih posljedica pandemije koronavirusa, od svih ministara je zatražio uštede u resorima, te istaknuo da teret ove krize treba iznijeti solidarno

Igor Kralj/PIXSELL

Premijer Andrej Plenković rekao je da je sada najveća zadaća Vlade borba protiv ekonomsko-socijalnih posljedica pandemije koronavirusa, od svih ministara je zatražio uštede u resorima, te istaknuo da teret ove krize treba iznijeti solidarno.

-Ovo je borba protiv virusa, ovo je borba protiv panike koju smo pobijedili vrlo brzo…ovo je borba tj. rat protiv ekonomsko-socijalnih posljedica. To je sada najveća zadaća vlade- rekao je Plenković u HTV-ovoj emisiji „1na1” urednika Romana Bolkovića.

Istaknuo je da od svih ministara zatražio na nađu mogućnosti za uštede u svojim resorima i da je racionalizacija glavni koncept. Ministri će morati fazno planirati kako ponovno aktivirati dijelove ekonomije te ih staviti u epidemiološki okvir koji je sa zdravstveno-sigurnosnog aspekta prihvatljiv.

Ne upasti i zamku – naglo olabaviti mjere pa imati novo žarište

-Ne želimo upasti u zamku da se nešto naglo olabavi pa da nakon toga imamo nova žarišta zaraze- istaknuo je premijer.

Plenković drži i da je neizvjesnost vremenskog faktora ključni problem ove krize s pandemijom koronavirusa jer nitko trenutno u svijetu ne zna kada ćemo dobiti učinkovit lijek, kada ćemo dobiti cjepivo ili steći imunitet. Poručio je kako ovo nije sprint već utrka na duže staze te će učiniti sve da država funkcionira u najvećoj mogućoj mjeri, ali pritom voditi primarno brigu o zdravlju građana.

-To nije samo zdravorazumska obaveza Vlade, već je i ustavna kategorija- kazao je.

Vezano uz Vladine gospodarske mjere, Plenković je izrazio zadovoljstvo rezultatima drugog paketa gospodarskih mjera kazavši da je oko sto tisuća tvrtki tražilo potporu putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

-Isplaćeno je već oko 1,3 milijarde kuna za plaće za paket iz ožujka od 3250 kuna, što je iznos neto minimalne plaće za sve one koji su to tražili- rekao je.

Sve mjere su planirane na tri plus tri mjeseca

Najavljujući treći paket mjera, izvijestio je i da je Vlada na današnjoj telefonskoj sjednici u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena zakona kojim se omogućuje privremeni zastoj svih ovrha na novčanim sredstvima po računu fizičkih osoba za vrijeme trajanja krize.

Plenković je pojasnio i da su sve vladine mjere planirane na tri mjeseca plus za još toliko razdoblje ako se kriza nastavi.

Upitan hoće li ova kriza omesti Hrvatsku na putu uvođenja eura, podsjetio je kako je naša zemlja – uz strategiju za uvođenje eura koja je usvojena prije dvije godine, prošle godine napravila i akcijski plan koji bi trebao biti dovršen idući mjesec. Smatra i da će, s obzirom na promijenjene okolnosti, to možda imati određenog efekta u dinamici, ali je smjer i privrženost Hrvatske da ide tim pravcem izrazito dobra.

Da smo dio euro područja – ne bi imali pritisak na tečaj kune

Istaknuo je i da smo danas dio euro područja – onda ne bi imali situaciju pritiska na tečaj kune već bi Europska središnja banka igrala ulogu za Hrvatsku kao što igra i za sve članice eurozone.

-Bili bismo na neki način osigurani jednom mrežom koju članice euro područja imaju- poručio je.

Plenković drži i da je sadašnja situacija prilika za neki novi početak ne samo Vlade, nego i cijelog društva jer nam daje mogućnost da „imamo svježi pogled na ono što zaista jest dobro i ono što nije dobro”.

-Moramo naći pravi balans između razumijevanja uloge države i neke ‘bucmaste’ države koja je možda uzela više nego što treba. To je ključ koji je pred nama- poručio je.

Na pitanje što je cilj prijedloga izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Plenković je rekao kako se njime Saboru predlaže da je bolje – umjesto kao do sada da epidemiju proglašava ministar zdravstva, da takvu odluku donosi Vlada.

Također, tim izmjenama i dopunama će i precizirati poveznicu između aktivnosti vezane uz epidemiju s aspekta ministarstva zdravstva s onim što radi Stožer civilne zaštite RH i Vlada RH.

-S obzirom na to da se s ovakvom situacijom još nitko nije suočio, uvidjeli smo da ona zahtijeva i poboljšanje zakonskog okvira- poručio je Plenković.

Restriktivne mjere ne mogu biti bezgranične

Upitan imaju li razrađen scenarij ako pandemija koronavirusa potraje duže, smatra kako snažne restriktivne mjere ne mogu biti bezgranične. Stoga će nastojati raditi scenarij u kojem će biti dopušteno i omogućeno da se pojedini sektori ekonomije vraćaju u svoju funkciju ali na neki drugi način.

-Iz jednog drugog kuta, a to je kut koji će imati svojevrsni epidemiološki okvir- poručio je Plenković.

Vezano uz hrvatsko predsjedanje Vijećem EU, premijer je kazao kako žele da se za vrijeme našeg predsjedanja nađe zajednički odgovor Europe kako se koordinirati u životu s Covidom-19 i djelovati bolje nakon Covida-19.

-To će biti naša želja za lipanj – da izađemo iz ovoga snažniji- rekao je Plenković.

Smatra da europski projekt može preživjeti ovu situaciju. U postpandemijskoj Europi svi će, procjenjuje, izvući određene pouke, a sada će biti više fokusa da se pripreme mehanizmi reakcija na krize. Europa je snažan projekt i ključne stranke će raditi na tome da ga još osnaže, a mi ćemo, istaknuo je hrvatski premijer, dati svoj doprinos.