ALEN PRELEC, načelnik Općine Brdovec: Spomenik braniteljima bit će dovršen za manje od šest mjeseci

Na kraju godine razgovarali smo s načelnikom Općine Brdovec Alenom Prelecom o ovoj, ali i o narednim godinama

Ovo godina bila je izazovna za svakog stanovnika Hrvatske, li rekli bi i svijeta. Nitko nije bio spreman na pandemiju i njene posljedice, pa čak ni političari koji nisu od jučer u tim vodama. Takav je i načelnik Općine Brdovec Alen Prelec, načelnik jedne od najvećih općina u Republici Hrvatskoj već 12 godina, čovjek s dva saborska mandata koja je osvojio na listi SDP-a. Zapitali smo ga može li usporediti ovu godinu s prijašnjim godinama te kako bi ocijenio ovaj mandat s prva dva?

Teško je biti objektivan ako bi se ocjenjivalo samog sebe. Davao sam sve od sebe da pogodim prioritet kako bi našim sugrađanima osigurali kvalitetnije uvjete života. Pravu ocjenu dat će građani na izborima, a ja ću reći da sam zadovoljan, iako svjestan da se uvijek može više. Novca nikad nema dovoljno, prije deset godina bilo je više mogućnosti za raspodjelu novca a danas je blizu 85% proračuna rezervirano za fiksne troškove kao što su vrtići, energija, škole, udruge, subvencije…, dakle nema puno za druga ulaganja pa mislim da smo s onim što imamo dobro raspolagali. Čak 13 milijuna kuna godišnje rezervirano je samo za djecu.

Ova godina bila je drugačija od svih i nepredvidiva. Mnogo je bilo nepoznanica, straha, nepovjerenja… Sada, gotovo jednu godinu kasnije, možemo li reći da se nešto moglo bolje, drugačije, kvalitetnije, efikasnije…?

Sigurno ih je bilo, a sada su i vidljive kad analiziramo prošlo vrijeme. Ja obično vidim propuste kada analiziram ostvareno, ali lako je sada analizirati akcije koje je netko drugi vukao u određenim trenucima. Teško je biti pametan kad ne znaš, a ne zna ni nitko drugi, s čime se boriš. U proljeće još nismo ni znali što nas čeka a zaustavili smo život kad je bilo par desetaka bolesnih i povremeno je netko umro. Danas imamo više umrlih po danu nego tada bolesnih, ali život se mora nastaviti poštujući mjere. Ja sam laik, slušam stručnjake i znanstvenike iako ni oni ne mogu zauzeti jedinstveni stav. Generalno bi rekao da onaj tko radi griješi, ja ću se truditi da tih grešaka bude što manje, ali mislim da velikih grešaka nije bilo.

Je li bilo projekata koji su izravno pogođeni krizom pa otkazani, ali je li ova kriza mogla biti i prilika za razvoj općine u smislu digitalizacije i drugih alata?

Sigurno je da smo iz ove krize naučili da smo ranjivi, da moramo biti odgovorniji i fleksibilniji. Pomalo smo svi zajedno zakoračili u 21. stoljeće, digitalizirali se, mijenjamo neka navike. Ima to dobrih, ali i loših strana. I Općina Brdovec se tome prilagodila tako da dio ljudi radi od kuće, neke dokumente moguće je riješiti udaljenim, digitalnim putem. Nadam se da ubuduće nećemo neke moderne alate koristiti samo u slučaju nužde, nego kao mogućnost iskoraka, kao prednost za poboljšanja kvalitete života. Modernizacija ne smije biti samo sebi svrha, već mora osigurati kvalitetu, uštedu, efikasnost i jednostavnost.

Građanima su još u sjećanju radovi na cesti Zaprešić – Harmica, u Brdovcu u ulicama Pavla Beluhana i Anićevoj, svi čekaju početak gradnje spomenika poginulim braniteljima u Prigorju Brdovečkom. Ima li još nešto što možemo najaviti?

Moji suradnici i ja imamo punu glavu projekata koji bi bili istinski iskorak u kvaliteti življenja. Mnogi se provode a da građani toga nisu ni svjesni, jer ne vidi se posao koji se odrađuje na pripremi i dokumentaciji, a može potrajati godinama. Pri kraju je završetak rekonstrukcije pruge od Savskog Marofa do Zaprešića. Nastavlja se i gradnja brze ceste koja će uskoro izaći iz Zaprešića i dolazi na područje naše općine s ciljem u Savskom Marofu. Hrvatske ceste su raspisale su natječaj za idejno rješenje i projektiranje mosta prema Samoboru. Sve su to projekti koji se sada ne vide, ali kad budu realizirani, za godinu, pet ili deset, nitko neće znati da su se tako dugo odrađivali. Imamo i samo općinskih projekata poput rekonstrukcije Bregovite ulice koja čeka da se otvore europske omotnice. Takvu ulicu sami ne možemo financirati, a nadam se da bi mogli osigurati sredstva iduće godine. Već se zna da bi iduće godine prva domaćinstva mogla imati optičke vodove za superbrzi Internet, odmah iza nove godine kreću radovi na kanalizaciji i vodovodu, a opet su to projekti koji su pripremani godinama. Imamo i kontinuirana ulaganja u vrtić, škole, društvene domove, zelene površine…, a to su stvari koje građani ne primjećuju i smatraju ih normalnima.

Pripremamo i prometnu studiju „Zeleno mobilni Brdovec“ što će opet biti vidljivo kroz koju godinu. A što se tiče spomenika poginulim braniteljima, taj projekt je spreman za realizaciju s malim kašnjenjem od prvotno zacrtanog plana. Nije to samo spomenik, već se tu radi o uređenju cijele površine u Prigorju što će dodatno promijeniti vizuru tog mjesta. Netko može reći kako taj spomenik ne podiže kvalitetu života, a ja se mogu složiti da radi njega nitko neće kvalitetnije živjeti. Ali, moramo imati osjećaj pripadnosti, moramo imati mjesto pijeteta, mjesto sjećanja i mjesto za odavanje počasti ljudima koji su usadili svoje živote u temelje Hrvatske. Ali taj spomenik neće biti samo za poginule branitelje, neka to mjesto bude posvećeno svakome tko je na bilo koji način doprinosio obrani Hrvatske u ratu, pa neka to bude i doprinos njenom razvoju u miru. Domovinski rat je važan, a spomenik će dati poseban pečat tim događanjima. Radovi bi trebali započeti sredinom siječnja, a vjerujem da će biti završen prije ljeta.

Iduća godina je izborna. Planirate li ponovno kandidirati se za načelnika? Očekuju li vas neki novi politički savezi, planirate li nove koalicijske sporazume, nove suradnike…?

Donijeli smo odluku, ja sam pristao, da budem kandidat za načelnika na idućim izborima. Iako još nismo zakoračili u tu sferu, a vjerujem da ćemo dobiti povjerenje birača, vjerujem da nećemo imati neku veliku i agresivnu kampanju. Mi radimo cijelo vrijeme, svih ovih 12 godina meni traje predizborna kampanja. Naš koalicijski partner je HSU s kojim smo krenuli prije 12 godina i mogu reći da je to partner za poželjeti. S njima imamo odličnu suradnju putem njihova predsjednika i mojeg zamjenika Zvonka Ključarića, a nismo se nikad razišli po pitanju iole značajnijih programa. Tu je i moj stranački kolega i drugi zamjenik Stjepko Rukelj i da idem deset puta na izbore ja ne bi ništa mijenjao. Nadam se da će nas po tom pitanju poduprijeti i HSU i da ćemo kao takva koalicija izaći na izbore. Zadnjih godina smo u općinskom vijeću dobro surađivali s HSS-om i njihovim predsjednikom Zlatkom Šoštarićem, nadam se tome i nadalje, ali nećemo otvarati predizborne koalicije. Oni će vjerojatno izaći sa svojom listom, možda će istaknuti kandidata za načelnika, a ne mogu reći da nismo surađivali i s HDZ-om. Naravno da nećemo s njima u koaliciju, ali svakako ćemo pozdraviti svaku suradnju na projektima koji će oplemeniti područje naše općine i poboljšati kvalitetu življenja našim mještanima. To su naši planovi, ali otvoreni smo za sve koji su spremni na suradnju u narednom mandatu.

Najavljuju se određene izmjene za naredne izbore s ciljem manjeg broja zamjenika i vijećnika, ali i porezna reforma. Kako komentirate moguće izmjene broja zamjenika, ali i mogući manje prihode od poreza i prireza?

Osobno nisam mišljenja da se tim planiranim potezima u općinama, gradovima i županijama mogu ostvariti uštede. Prije je to uvod u neke ozbiljnije reforme, ali pitanje je kad će ih i tko pokrenuti. Na ovaj način se djelom želi umiriti građane kojima je plasirano puno primjera o lošem upravljanju, ali to je u ozbiljnoj manjini. Jer i kod nas kad pitate ljude treba li im općina, oni će reći ne treba, njima ne treba ništa. Ali kad treba subvencija za dječji vrtić, knjige za školu, subvencija prijevoza, stipendije, zamijeniti lampu javne rasvjete ili asfaltirati ulicu – e onda im općina treba. Kao i s vatrogascima. Većini nikad, hvala Bogu, nije gorjela kuća ili nisu imali poplavu, pa misle da vatrogasci ne trebaju, da samo sjede i spavaju, ali ako dođe do požara onda prvi viču i traže vatrogasce.

Običnom čovjeku može se učiniti da se u općini ništa ne radi. Ali slobodno dođu i sami se uvjere o kakvom je tu pogonu riječ. Drugo je pitanje trebaju li nam baš sve općine i gradovi koje danas imamo. Ali to je već druga politika. Jer mi imamo najmanji broj zaposlenih u odnosu na broj stanovnika. Hoće li se nešto uštedjeti smanjivanjem broja vijećnika i zamjenika to ostaje za vidjeti, ali gledano prema našim rashodima za tu svrhu – slabo. Hrvatskoj trebaju reforme, ali mislim da je najpotrebnija u sudstvu da oni koji su krivi završe u zatvoru, a oni koji nisu krivi da mogu raditi i imati povjerenja u državu. Glede porezne reforme, vjerujem da će biti isto kao i do sada, ali to nije dovoljno. Općine i gradovi troše oko 17 posto ukupnih javnih novaca, prosjek EU je 30 posto, a razvijene zemlje na sjeveru čak i 60 posto ukupnih javnih sredstava. Volio bi da je i kod nas tako i da imamo obveze, ali i sredstva.

Kako gledate na poteze koje vuče Nacionalni stožer civilne zaštite?

Ne mogu kritizirati ono s čime nisam u cijelosti upoznat. Činjenica je da mjere ne daju rezultate, moguće je da se zakasnilo sa strožim mjerama. Ali činjenica je da i ljudi ne poštuju mjere, jer bi se možda ispostavilo da su dovoljne ako bi se ispoštovale. Budimo odgovorni, disciplinirani, nemojmo svi filozofirati, poštujmo odluke i doprinesimo zaustavljanju pandemije.

Pred nama su blagdani, uskoro i nova godina. Ima li razloga za optimizam?

Ponekad nas neka nevolja zbliži i da nam neki novi zamah. Činjenica je da će ovi blagdani biti specifični bez druženja, koncerata, dočeka, ali zato ćemo imati unutarnje zadovoljstvo koje ćemo pronaći u krugu obitelji, djece, roditelja… Svima želim da blagdane proslave u veselom obiteljskom druženju, ne budite tužni, dapače veselite se, jer čekaju nas, siguran sam, bolji dan. Svima želim sretan Božić i zdravu i uspješnu Novu 2021. godinu.