Hrvatska uvela porez na ekstraprofit

Hrvatski sabor izglasao je na izvanrednoj sjednici Zakon o dodatnom porezu na dobit prema kojem će obveznici tog poreza postati tvrtke s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Za uvođenje ekstraporeza izjasnilo se 96 zastupnika, a protiv 37 zastupnika.

Novi namet plaćat će tvrtke koje su u 2022. imale godišnji prihod veći od 300 milijuna kuna i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek. Porez je jednokratan, a prikupljena sredstva u prvom će redu ići za potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, pa dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa.

Izglasano je nekoliko financijskih zakona među kojima su i izmjene Zakona o kreditnim institucijama kako bi se osiguralo da od 1. siječnja 2023. godine Europska središnja banka može obavljati nadzor kreditnih institucija u Hrvatskoj; te Zakona o porezu na dohodak pa se plaće više ne moraju obvezno isplaćivati na tekući račun. Naime, plaće se sada mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun.

Od Nove godine ukidaju se 73 granična prijelaza

Sabor je donio i dva zakona kojima se, nakon što je Hrvatska postala članica šengenskog prostora, stvaraju pretpostavke za primjenu šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, izmjene zakona o strancima i o nadzoru državne granice.

Od 1. siječnja 2023. ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, dakle sa Slovenijom i Mađarskom, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama. Od Nove godine ukidaju se ukupno 73 granična prijelaza prema Sloveniji (58) i Mađarskoj (15).