Hrvatska po obiteljskim naknadama daleko ispod prosjeka Europske unije

U 2022. zemlje EU-a potrošile su u prosjeku 830 eura po osobi na obiteljske naknade, u odnosu na 566 eura u 2012. godini, pokazuju podaci Eurostata. Pod obiteljskim naknadama podrazumijevaju se različite potpore koje država i lokalne vlasti isplaćuju kućanstvima poput dječjih doplataka, porodiljnih naknada, potpora za njegu članova obitelji i slično.
U Europskoj uniji izdaci za obiteljske naknade po osobi 2022. godine kretali su se od 211 eura u Bugarskoj do čak 3789 eura u Luksemburgu, pokazuju podaci Eurostata. Kada se u analizu uključe i zemlje kandidatkinje za EU te članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA), najmanje naknade po osobi isplaćivala je Albanija – samo 48 eura, a slijede Turska (57 eura) i Bosna i Hercegovina (59 eura).
Hrvatska se s 328 eura isplaćenih naknada po osobi nalazi osjetno ispod prosjeka EU-a, u društvu s Mađarskom i Portugalom. Ipak Hrvatska u ovom segmentu bilježi porast u odnosu na 2021. kad je u po osobi u prosjeku isplaćeno 295,35 eura naknada.
Sjeverozapad naspram jugoistoka Europe
Općenito su obiteljske potpore po osobi najviše u sjevernoj i zapadnoj Europi, a najniže na jugu i istoku kontinenta, prenosi Tportal.
Nakon Luksemburga, vrh ljestvice drže nordijske zemlje: Norveška (2277 eura), Danska (1878 eura), Island (1874 eura), Švedska (1449 eura) i Finska (1440 eura).
Njemačka (1616 eura), Švicarska (1375 eura), Austrija (1340 eura) i Irska (1026 eura) također izdvajaju više od 1000 eura po osobi. Belgija (976 eura) i Francuska (867 eura) nalaze se iznad prosjeka EU-a, ali ne dosežu granicu od tisuću eura. Nizozemska je 2022. godine izdvajala 670 eura po osobi, što je 160 eura manje od prosjeka EU-a. Italija (524 eura) i Španjolska (427 eura), obje članice ‘velike četvorke’ europskog gospodarstva, također su ispod prosjeka.
Među zemljama kandidatkinjama, razina naknada je još niža – Crna Gora (131 euro) i Srbija (117 eura) slijede Albaniju, Tursku i BiH, koje se nalaze na samom dnu ljestvice.
Poljska s najvećim udjelom izdataka za obiteljske naknade
U EU-u su obiteljske naknade predstavljale 8,6 posto ukupne potrošnje na naknade za socijalnu skrb u 2022.
Poljska (15,6 posto ukupnih socijalnih naknada), Luksemburg (14,8 posto) i Estonija (12,4 posto) imaju najveće udjele izdataka za obiteljske naknade, a najmanji su udjeli bili u Cipru (4,6 posto), Nizozemskoj (4,7 posto) i Portugalu (5,3 posto).
U Hrvatskoj obiteljske naknade čine 9,1 posto ukupnih socijalnih naknada.
Kako su se obiteljske naknade mijenjale u posljednjih deset godina?
Od 32 zemlje uključene u analizu, izdaci po osobi pali su u samo u dvije zemlje, dok su u ostalima znatno porasli. U EU-u je prosjek porastao s 566 eura 2012. na 830 eura 2022., što je povećanje od 47 posto ili 264 eura.
Pad je zabilježen u Norveškoj za 5 posto (−130 eura) i na Cipru za 18 posto (−62 eura), djelomično zbog valutnih tečajeva.
Kad gledamo postotke, Poljska u odnosu na 2012. bilježi nevjerojatan rast od 320 posto, a slijede Latvija (245 posto), Rumunjska (227 posto) i Litva (198 posto). Naknade su se također više nego udvostručile u Estoniji (125 posto), Srbiji (115 posto), Bugarskoj (112 posto), Islandu (110 posto) i Hrvatskoj (101 posto).
Povećanje je bilo manje od 30 posto u Luksemburgu, Austriji, Finskoj, Mađarskoj, Francuskoj, Švedskoj, Danskoj i Irskoj – većinom zemljama koje su i ranije imale visoke naknade (osim Mađarske).
Kad gledamo apsolutni iznos, najveći rast zabilježen je na Islandu (+980 eura), u Luksemburgu (+819 eura) i Njemačkoj (+558 eura).