PROMJENA TRENDA

Hrvatske luke bilježe rast uplovljavanja, ali i pad količine robe

Raste broj uplovljavanja, ali tereta je manje – ključne luke bilježe različite trendove
Raste broj uplovljavanja ali tereta je manje – ključne luke bilježe različite trendove Freepik/Ilustracija

Hrvatske morske luke u drugom tromjesečju 2025. godine zabilježile su rast broja uplovljavanja, ali istodobno i smanjenje ukupnog prometa robe. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od travnja do lipnja pristiglo je 100.032 broda, što je 1,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, kada ih je bilo 98.642.

Unatoč većoj aktivnosti na pristaništima, količina prevezene robe pala je za oko 4 posto – s prošlogodišnjih 5,683 milijuna tona na 5,456 milijuna tona ove godine. Stručnjaci pad dijelom povezuju s manjim prometom sirove nafte i pojedinih rasutih tereta, dok putnički promet, uključujući kruzere i trajekte, bilježi stabilan rast.

Taj prividni paradoks – više brodova, a manje tereta – objašnjava se promjenom strukture prometa. Ljetni mjeseci donose povećan broj uplovljavanja putničkih brodova, trajekata, katamarana i kruzera, koji gotovo ne prevoze robu. Istodobno, manji broj velikih teretnih brodova, posebno tankera i onih s rasutim teretom, značajno utječe na ukupnu tonažu. Dodatno, dio tereta može biti preusmjeren prema drugim lukama u regiji zbog komercijalnih razloga ili promjena u logističkim lancima.

Najveći promet robe ostvaren je u luci Omišalj, kroz koju je prošlo 1,746 milijuna tona, uglavnom sirove nafte i naftnih derivata. Rijeka je s 1,332 milijuna tona zadržala drugo mjesto, a Ploče s 839 tisuća tona treće. Slijede Bakar s 583 tisuće tona, pretežno rasutog tereta, te Split s 457 tisuća tona, gdje dominira promet cementa, kamena i građevinskog materijala.

Gospodarstvo
Hrvatska