Što se događa u tijelu kad zaspimo tek nakon ponoći?
Ne postoji univerzalno pravilo koje određuje kada odrasla osoba treba ići na spavanje, ali vjerojatno ste već čuli čestu preporuku da je najbolje zaspati prije ponoći. No, koliko je zapravo loše ako ne legnete dok sat ne otkuca dvanaest?
Stručnjaci za medicinu spavanja kažu da ne treba paničariti ako ste noćna ptica, ali vrlo kasno odlazak na spavanje može upućivati na to da nešto nije u redu s vašim obrascem spavanja, objašnjava neurolog i specijalist za medicinu spavanja Cristopher Winter iz Klinike za neurologiju i spavanje u Virginiji, te voditelj podcasta „Sleep Unplugged“, u razgovoru za Yahoo Life.
U nastavku slijedi prikaz onoga što znanstvena istraživanja pokazuju o odlasku na spavanje nakon ponoći, što o toj navici misle stručnjaci za spavanje, kao i nekoliko savjeta za one koji žele pokušati ranije leći, prenosi N1.
Što kaže znanost o spavanju nakon ponoći
Ne postoji mnogo istraživanja koja se izravno bave utjecajem odlaska na spavanje nakon ponoći, ali neka ipak postoje – i, nažalost za one koji vole ostajati budni do kasno, rezultati nisu ohrabrujući.
Jedno istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Network Open analiziralo je podatke gotovo 1.200 osoba i otkrilo da su oni koji su dosljedno išli na spavanje nakon ponoći imali veću glikemijsku varijabilnost. Glikemijska varijabilnost označava stupanj oscilacije razine šećera u krvi – idealno bi bilo da te razine ostanu stabilne. Autori studije ističu da je glikemijska varijabilnost čimbenik rizika za kronične bolesti i preranu smrtnost, što otvara pitanje povećava li odlazak na spavanje nakon ponoći rizik od takvih posljedica.
