Zagreb gradi stanove, ali mladi i obitelji i dalje čekaju – POS i gradski najam sporo napreduju

Natječaj za socijalni najam stanova, otvoren 2. travnja i zaključen 2. svibnja 2025., bio je dostupan građanima s prebivalištem u Zagrebu najmanje tri godine, bez vlasništva useljivog stana ili kuće u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Prihod po članu kućanstva nije smio prelaziti 30 % prosječne neto plaće — 433,50 eura za višečlana kućanstva i 722,50 eura za samce.

Lista dobitnika još nije objavljena, a konačnu odluku donijet će gradonačelnik na prijedlog stručnog povjerenstva.

Sljedeći korak bit će natječaj za priuštivi najam, s pragom prihoda do 80 % prosječne plaće (1.156 eura po članu za obitelji, 1.455 eura za samce), čija se objava očekuje tijekom ljeta.

Podbrežje – gradnja u punom zamahu

U Podbrežju je 13. svibnja 2025. položen kamen temeljac za zgradu sa 288 stanova na 31.000 četvornih metara, s tri poslovna prostora i 388 parkirnih mjesta. Rok izgradnje je 22 mjeseca, a vrijednost projekta prelazi 40 milijuna eura.

Na istom području već su izgrađene četiri zgrade s 608 stanova te je u tijeku gradnja vrtića za 200 djece. Planirana je i nova osnovna škola, čime Podbrežje poprima konture samoodrživog naselja.

Borovje i Sveta Klara – nova naselja na vidiku

U Borovju se planira izgradnja oko 600 stanova za smještaj oko 1.700 stanovnika, a priprema se urbanistički plan uređenja. Sveta Klara će, temeljem natječaja EUROPAN, dobiti oko 100 stanova, uz postojeći vrtić te nove parkovne i rekreacijske sadržaje.

Ukupno, kroz Podbrežje, Borovje i Svetu Klaru, Zagreb planira izgraditi oko 1.000 novih stanova za socijalni i priuštivi najam do kraja ovog mandata.

Stanovi s infrastrukturom, ne samo zidovi

Planovi Grada Zagreba idu dalje od same izgradnje stambenih kvadrata. Integracijom vrtića, škola, parkova i poslovnih prostora, cilj je formirati naselja koja nude sve potrebno za kvalitetan život i povezanu zajednicu, a ne izolirane stambene blokove.

Što novi GUP znači za priuštivo stanovanje?

S jedne strane, gradonačelnik Tomislav Tomašević predstavlja izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana (GUP) kao nužne za uvođenje reda u neuravnoteženu dosadašnju gradnju. Naglašava povećanje društvene infrastrukture, zelenih površina i zaštitu stanovanja u centru grada.

No, s druge strane, stručne udruge poput Udruge Glas poduzetnika upozoravaju na ozbiljne negativne posljedice: predložene izmjene donose smanjenje koeficijenta izgrađenosti, produženje procesa usklađivanja i otežano izdavanje dozvola za gradnju. To bi, smatraju, vodilo smanjenju stambenih jedinica i porastu cijena — što posebno pogađa mlade obitelji i građane s nižim prihodima.

Na građanskim forumima i društvenim mrežama također se ističe da restriktivnija pravila znače kako na istoj parceli više neće biti moguće graditi onoliko koliko je ranije bilo dopušteno, što bi moglo dodatno smanjiti dostupnost stanova.

Ovakva politika nosi rizik usporavanja investicija

Administrativno, Ministarstvo prostornoga uređenja GUP je više puta vraćalo na doradu zbog proceduralnih nedostataka, a Grad tvrdi da su zahtjevi dolazili u posljednji trenutak, usporavajući cijeli proces.

Grad Zagreb kroz prijedlog izmjena i dopuna GUP-a želi postići uravnoteženu gradnju, s više zelenih površina i društvenih sadržaja te zaštitom stanovanja u središtu grada. No, takva politika zahtijeva značajnu infrastrukturnu nadogradnju i nosi rizik usporavanja investicija.

Struka i udruge uglavnom podržavaju smanjenje neuređene gradnje i podizanje standarda kvalitete prostora, ali upozoravaju da bi ograničavanje izgradnje moglo dovesti do poskupljenja stanova i smanjenja njihove dostupnosti. Građani s jedne strane traže veću participaciju i zaštitu javnog interesa, no svjesni su da to može značiti kompliciranije procedure i odgodu realizacije ključnih projekata.

Je li politika Grada dosljedna?

Grad Zagreb tvrdi da želi stvoriti urbanije, zelenije i društveno integrirane prostore. No je li taj cilj u sukobu s idejom priuštivog stanovanja — pogotovo ako GUP smanjuje izgradivu površinu?

Dok se s jedne strane planira izgradnja oko tisuću stanova kroz projekte u Podbrežju, Borovju i Svetoj Klari, s druge strane stroži prostorni uvjeti mogli bi usporiti realizaciju i povećati cijenu takvih projekata. To otvara pitanje može li Zagreb istodobno graditi manje i zadržati pristupačnost stanovanja.