Sutkinja pitala četvorku u majicama umrljanima krvlju kako to da su na svim prosvjedima: Je li riječ o folkloru?

U petak je sutkinja na zagrebačkom Općinskom prekršajnom sudu saslušala četiri osobe privedene u četvrtak nakon prosvjedne akcije na vojnom mimohodu. Izrazila je nepovjerenje u autentičnost njihovih motiva.

Naime, četvorka koju je policija privela i zadržala preko noći, nakon što su, u majicama umrljanima crvenom bojom, preskočili ogradu i upali na mimohod u Zagrebu, sutkinja je ispitala i zatim pustila na slobodu sa zakazanim prvim ročištem sudskog procesa 1. rujna.

Oni se terete zbog ometanja javnog reda i mira tako što su neovlašteno ušle u povorku oružanih vozila i legle ispred njih, u majicama umrljanim crvenom bojom, s ciljem ometanja te manifestacije i izražavanja poruke. U kraćim crtama, posrijedi je ad hoc inicijativa protiv vojnog mimohoda s parolom “Za život, ne za rat!”, odnosno protiv militarizacije generalno i protiv “huškačkih i nacionalističkih narativa koji potiču nasilje”.

Danas ne slavimo. Danas podsjećamo

Napomenuto je da “ovakvi događaji okupiraju fizički, medijski i financijski prostor, a skrivaju brutalnu istinu: ratovi pune džepove političarima, vojnoj industriji i korporacijama, dok obični ljudi gube živote, domove i budućnost”, a pritom “veličanje vojske i nasilja stvara društvo koje prihvaća nasilje kao normu – nasilje nad ženama, djeci, manjinskim zajednicama”.

“Danas ne slavimo. Danas podsjećamo”, glasi zaključak tog proglasa, “da su u rovovima i ratnim strahotama ginuli civili, siromašni, žene i djeca. Umjesto parade tenkova i raketa, potrebno je ulagati u društvo koje funkcionira, koje promišlja rješenja za goruće izazove današnjice.

Je li riječ o folkloru?

Nadležna sutkinja dopustila je novinaru Novosti da prisustvuje ovom njezinom prvom susretu s privedenima kojima je najprije rastumačila da imaju pravo na angažman odvjetnika, pa se raspitala za njihove motive na jučerašnjem prosvjedu.

Naime, izjasnila se pozitivno o pravu na drukčije mišljenje, ali i da smatra kako je takav upad u motoriziranu povorku bio neprimjeren i opasan. Upitala je privedene zbog čega jednostavno nisu istaknuli nekakav antimilitaristički transparent ili možda negdje objavili neki članak.

Također, sutkinji Fumiš nije bilo jasno zašto neka od imena privedenih već poznaje iz par ranijih slučajeva njihova privođenja, iako ih ona sama nije procesuirala. Stoga se zapitala jesu li prosvjednički angažirani doista zbog svog uvjerenja, “ili je riječ o folkloru”, s obzirom na to da po njezinu mišljenju nema poveznice između demonstriranja za Palestinu, pa onda protiv npr. patrijarhata, i sada protiv militarizacije. Svi privedeni na to su odgovorili da će svoje stajalište o tome iznijeti u pisanoj obrani na zakazanom ročištu, te posredstvom odvjetnice.

Povrijedili osjećaje prisutnih ljudi

No dio njihovih razmišljanja ipak se mogao čuti i na licu mjesta, kroz primjedbe i upadice u kojima su na trenutke sudjelovali i privedene osobe i policajci i sutkinja.

Izrečeno je tako s njihove strane da “sve je to povezano”, i da “naoružavanje u jednoj zemlji potiče naoružavanje drugih”, kao i to da “Hrvatska šalje oružje Izraelu”, pa i da “sve se ovo tiče ljudskih prava”. Naglašeno je da nakana akcije nije bila vrijeđanje ikoga, a na snimci koja je puštena na sudu čuje se da okupljeni vrijeđaju aktiviste i uzvikuju povuke poput “ubij ga” ili “bacaj to u Savu” ili “siluj ju” ili “udri ga”.

Kad je jedna od privedenih u sudnici usput zapitala “zar to nije remećenje javnog reda i mira”, glavni od dvojice policajaca uzvratio je da “nije, nego reakcija”. Takav stav zacijelo potječe od startne teze, navedene u postupku, po kojoj su prosvjednici “povrijedili osjećaje prisutnih ljudi”, kao i “njihovo sjećanje” vezanu uz hrvatsku ratnu pobjedu 1995. godine.