OVO SIGURNO NISTE ZNALI: Krumpir je zapravo nastao od rajčice
Na prvu se čini da ne postoji veća suprotnost od hrskavog pomfrita i sočne, zrele rajčice. Ipak, znanstvenici su otkrili da ove dvije omiljene namirnice dijele nevjerojatno blisko srodstvo. Naime, istraživanje je pokazalo da je krumpir evoluirao od pretka rajčice prije gotovo devet milijuna godina.
Sve je počelo u Andama, gdje su se divlje rajčice križale s biljkom poznatom kao Etuberosum. Kroz proces hibridizacije, njihov genetski materijal spojio se i stvorio potpuno novu biljnu lozu, prenosi Index.
– Rajčica je majka, a Etuberosum je otac, rekao je Sanwen Huang, profesor na Institutu za poljoprivrednu genomiku u Shenzhenu u Kini, koji je vodio istraživački tim.
– Ali to u početku nije bilo očito.
Neočekivano porijeklo gomolja
Na površini, biljke krumpira i Etuberosuma izgledaju gotovo identično. No, prava razlika skriva se pod zemljom. Dok Etuberosum ima samo tanke podzemne stabljike, krumpir razvija škrobne gomolje koji su ga učinili jednom od najvažnijih prehrambenih kultura na svijetu.
U potrazi za objašnjenjem, znanstvenici su se okrenuli rajčici. Iako sama ne stvara gomolje, njezin je genetski profil iznenađujuće sličan.
– Pripadaju istoj biljnoj obitelji, s patlidžanom i duhanom, ali rajčica, krumpir i Etuberosum su genetski najbliži, pojasnio je Huang.
– Stoga smo odlučili detaljnije istražiti.
Ključni geni za stvaranje gomolja
U studiji objavljenoj u časopisu Cell, znanstveni tim analizirao je genome 450 kultiviranih sorti krumpira i 56 divljih vrsta.
– Ovo je jedna od najvećih genomskih zbirki divljih krumpira ikada analiziranih, istaknuo je glavni autor studije, Zhiyang Zhang.
Otkrili su da su za stvaranje gomolja ključna dva gena: SP6A, naslijeđen od pretka rajčice, i IT1, koji potječe od Etuberosuma. Pojedinačno, nijedan od njih nije dovoljan. No, kada se spoje, kao što je slučaj kod krumpira, njihova interakcija pokreće moćan proces koji podzemne stabljike pretvara u hranjive i ukusne gomolje.
– Studija je revolucionarna, rekao je James Mallet, profesor organizmičke i evolucijske biologije na Sveučilištu Harvard.
– Pokazuje kako događaj hibridizacije može potaknuti nastanak novog organa – pa čak i dovesti do nove loze s mnogo vrsta.
Od Anda do Europe
Krumpir je od svojih “roditelja” naslijedio stabilnu genetsku kombinaciju, što ga čini izdržljivom i otpornom biljkom. Gomolji mu služe kao skladište energije, omogućujući mu preživljavanje zime ili suše, ali i razmnožavanje bez sjemena ili oprašivača. Naime, nove biljke jednostavno izrastu iz pupova, poznatih kao “oči”, na samim gomoljima.
Ovi hranjivi organi omogućili su krumpiru da osvoji nova, visinska staništa u rastućim Andama. Biljka se prilagođavala i širila, što je dovelo do prave eksplozije raznolikosti. Ljudi su s vremenom pripitomili brojne divlje vrste, odabirući one s najvećim i najukusnijim gomoljima.
– Autohtoni narodi u Andama imaju stotine sorti krumpira, rekla je dr. Sandra Knapp, botaničarka iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu.
– U Europi imamo možda pet – sve od jedne vrste: Solanum tuberosum.
Krumpir je stigao u Europu na španjolskim brodovima u 16. stoljeću. U početku je dočekan sa sumnjom – rastao je pod zemljom, nije se spominjao u Bibliji i izgledao je neobično. Ipak, ubrzo je prihvaćen zbog svoje hranjivosti i otpornosti na teške uvjete, postavši ključna namirnica diljem Europe i svijeta.
Budućnost krumpira i rajčice
Ostaje nejasno što budućnost nosi za ovu prilagodljivu biljku, jer su se njezini najbliži srodnici evolucijski previše udaljili da bi se prirodna hibridizacija ponovila. No, znanstvenici već istražuju nove metode stvaranja novih sorti.
– Radimo na projektu koji pomaže krumpiru da se razmnožava sjemenkama, otkrio je profesor Huang.
– I stavljamo IT1 i druge potrebne gene iz krumpira u rajčicu, tako da može razviti gomolje.
Zasad je sve u eksperimentalnoj fazi. No, ako znanstvenici uspiju, rajčica neće biti samo dio prošlosti krumpira, već bi mogla postati i ključan dio njegove budućnosti.
