Možda nije samo starost: Ovo je deset ranih znakova demencije
Više od šest milijuna Amerikanaca živi s demencijom, neurodegenerativnom bolešću koja svake godine odnosi više od 100.000 života. Procjenjuje se da će gotovo polovica odraslih u SAD-u starijih od 55 godina razviti demenciju.
Međutim, nova metaanaliza otkriva da u prosjeku prođu četiri godine prije nego što pacijentima bude dijagnosticirana demencija – čak i u slučajevima ranih simptoma. Još je alarmantnije to što Alzheimerova bolest (najčešći oblik demencije) počinje 20 ili više godina prije nego se simptomi uopće pojave.
Simptomi se često zamjenjuju za uobičajene znakove starenja
– Za to vrijeme mozak kompenzira promjene koristeći alternativne neuronske mreže koje ljudima omogućuju da nastave funkcionirati normalno. Kada mozak više ne može kompenzirati i kognitivni problemi počnu ometati svakodnevne aktivnosti poput vožnje, kuhanja ili čišćenja, tada se kaže da osoba ima demenciju, objašnjavaju iz udruge za pomoć oboljelima od Alzheimerove bolesti.
Procjenjuje se da Alzheimer čini 60 do 80 posto svih slučajeva demencije. Budući da se simptomi razvijaju postupno, često se zamjenjuju za uobičajene znakove starenja (npr. zaboravljanje dogovora ili ostavljanje stvari na pogrešna mjesta). To znači da većina pacijenata ne dobiva medicinsku dijagnozu sve dok bolest ne uznapreduje, prenosi N1.
Zakašnjele dijagnoze
To je potvrdila i nova studija objavljena u časopisu International Journal of Geriatric Psychiatry, u kojoj se pokazalo da većina pacijenata s demencijom, uključujući i ranu demenciju, dobiva dijagnozu sa značajnim zakašnjenjem.
Znanstvenici s University College London sustavno su analizirali 13 prethodno objavljenih studija koje su uključivale 30.257 pacijenata s demencijom iz Europe, SAD-a, Australije i Kine. Mjerili su prosječno vrijeme između pojave prvih simptoma (na temelju iskaza pacijenata ili članova obitelji te medicinskih zapisa) i službene dijagnoze. Dobna skupina obuhvaćala je osobe od 54 do 93 godine.
Rezultati su pokazali da u većine pacijenata s demencijom prođe neprepoznata u prosjeku 3,5 godine nakon prvih simptoma. Kod ranog oblika demencije dijagnoza u prosjeku kasni čak 4,1 godinu. Autori su također primijetili da su “neke skupine sklonije duljim kašnjenjima”.
– Pravovremena dijagnoza može poboljšati pristup terapijama i nekima produžiti razdoblje života s blagim oblikom bolesti prije pogoršanja simptoma, izjavila je glavna autorica studije dr. Vasiliki Orgeta, izvanredna profesorica na Odsjeku za psihijatriju UCL-a.
Rani znakovi
Rani znakovi upozorenja na demenciju i Alzheimer često uključuju zaboravljanje imena, datuma rođenja i planova, kao i promjene u ponašanju i raspoloženju. Ovih 10 znakova i simptoma najčešće upućuju na demenciju ili Alzheimerovu bolest:
Gubitak pamćenja koji remeti svakodnevni život/zaboravljanje novih informacija
Teškoće u izradi ili praćenju plana/rada s brojevima
Poteškoće u obavljanju poznatih ili rutinskih zadataka
Gubljenje osjećaja za vrijeme, datume ili godišnja doba
Promjene u vidu (utječe na ravnotežu i prepoznavanje boja)
Teškoće u vođenju ili uključivanju u razgovor/ponavljanje istih priča
Gubljenje stvari i nemogućnost da se prisjete gdje su ih ostavili
Slabljenje prosudbe i donošenja odluka
Povlačenje iz hobija i društvenih aktivnosti
Promjene raspoloženja i osobnosti (zbunjenost, sumnjičavost, depresija, strah, anksioznost češće nego inače)
Mnogi od ovih simptoma mogu se zamijeniti s uobičajenim starenjem. Takvo pogrešno tumačenje ne samo da odgađa dijagnozu, već omogućuje bolesti da napreduje bez odgovarajuće intervencije.
Dr. Phuong Leung, također s UCL-ova Odsjeka za psihijatriju, izjavila je:
– Simptomi demencije često se pogrešno smatraju normalnim dijelom starenja, dok strah, stigma i slaba javna informiranost odvraćaju ljude od traženja pomoći.
Uz lijekove i odgovarajuću podršku, simptomi se mogu držati pod kontrolom
– Naš rad ističe potrebu za jasnim konceptualnim okvirom za vremenski tijek dijagnoze demencije, razvijenim u suradnji s oboljelima, njihovim skrbnicima i bližnjima, dodala je Orgeta.
Za demenciju nema lijeka. Ipak, uz lijekove i odgovarajuću podršku, simptomi se mogu držati pod kontrolom, a napredovanje bolesti usporiti – zbog čega je rana dijagnoza ključna.
– Potrebno je djelovati na više razina, rekla je Orgeta.
– Javne informativne kampanje mogu poboljšati prepoznavanje ranih simptoma i smanjiti stigmu, čime se potiče ranije traženje pomoći, nastavila je.
– Edukacija liječnika ključna je za ranije prepoznavanje i upućivanje, kao i za pristup ranoj intervenciji i individualiziranoj podršci kako bi oboljeli i njihove obitelji mogli dobiti pomoć koju trebaju.
Ako primijetite promjene u pamćenju, vidu ili raspoloženju – odmah se obratite liječniku.
