Brutalno premlaćivanje dječaka u Zagrebu zgrozilo cijelu državu: ‘Ovdje imamo dodatni problem’
Zagrebačka policija intenzivno provodi kriminalističko istraživanje slučaja brutalnog premlaćivanja 15-godišnjaka na zagrebačkom Bundeku.
Dječaka, koji je iz druge gradske četvrti, vršnjakinja je namamila na Bundek, gdje su ga napali mladići s fantomkama, kapuljačama, u kratkim hlačicama, svi odjeveni u crno. Bacili su ga na tlo, tjerali da kleči, udarali nogama po tijelu, mahom po glavi, polomili mu zube, slomili čeljust, nanijeli teške ozljede zbog kojih je završio na operaciji. Gnjusni su čin snimali i dijelili na društvenim mrežama.
Voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Policijske uprave zagrebačke (PUZ) Nikolina Požar Grubišić kaže da u ovoj fazi može samo potvrditi da je kriminalističko istraživanje u tijeku te kako se nada da će policija uskoro rezultate podijeliti s javnošću, piše Jutarnji.
Dodatno zlostavljanje i stigmatiziranje žrtve
U ovom događaju nažalost vidimo i prikaz društva u kojem živimo i zamjećujemo trend da se nasilna djela snimaju i distribuiraju putem društvenih mreža. Kao društvo imamo dodatni problem jer uz dječake, mladiće koji su sudjelovali izravno fizičkim nasiljem, imamo i one koji su pasivno promatrali.
U takvim situacijama redovno se pojavljuje osoba koja snima, a sadržaj se dijeli na društvenim mrežama, što je dodatno zlostavljanje i stigmatiziranje žrtve – kaže stručnjakinja za maloljetničku delinkvenciju u zagrebačkoj policiji.Napominje i da u svom poslu uočava kako smo djecu naučili da budu pasivni promatrači, da okrenu leđa kad vide da je netko izložen nasilju, a nekada čak plješću i potiču ga. Djeca se ne trebaju izlagati opasnosti, kaže, ali u takvim situacijama trebaju se obratiti starijoj osobi, pozvati policiju ili bilo koju drugu službu koja može reagirati.
U Uredu pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević kažu da praćenjem vršnjačkog nasilja, o čemu izvješćuju Hrvatski sabor i javnost u svojim godišnjim izvješćima, uočavaju porast nasilja među djecom i mladima te eksploziju novih pojavnih oblika kao što je nasilje na internetu.
Brutalnost i neosjetljivost
– Uočavamo i brutalnost i neosjetljivost vršnjaka u situacijama sukoba i nasilja te ravnodušnost i izostanak empatije promatrača koji nerijetko snimaju nasilni događaj i ponižavanje i patnju djeteta žrtve. Takve snimke nerijetko dijele i objavljuju na društvenim mrežama, što dodatno pojačava patnju žrtve. Iznimno je važno da djeca osvijeste svu štetnost, ali i kažnjivost ovakvog ponašanja – naglašavaju u Uredu pravobraniteljice za djecu.
U policiji su pak uzeli podatke o međuvršnjačkom nasilju u prvih šest mjeseci ove godine (podaci su samo za dobnu skupinu između 14 i 18 godina koja podliježe kaznenoj odgovornosti) i usporedili ih s istim razdobljem lani, te uočili blagi pad. Do lipnja ove godine evidentirano je 613 kaznih djela međuvršnjačkog nasilja, a lani 669 kaznih djela međuvršnjačkog nasilja u ovoj dobnoj skupini.
Nije moguće jednostavno i kratko odgovoriti na pitanje koji su uzroci vršnjačkog nasilja i nasilja mladih općenito, kažu u Uredu pravobraniteljice za djecu i napominju da stručnjaci oduvijek raspravljaju o uzrocima ovakvog ponašanja te se uz ranije utvrđene uzroke, kao što su izloženost djece različitim rizicima tijekom odrastanja te zanemarujućem i nedostatnom odgojnom djelovanju u obitelji i školi, pojavljuju i novi rizici kao što je izloženost djece različitim neprimjerenim sadržajima na internetu.
Nakon pandemije koronavirusa nasilje poraslo
– Moguće je da su počinitelji nasilja izloženi i drugim rizicima koji pogoduju razvoju neprihvatljiva ponašanja. Stoga je nužno s djecom od najranije dobi raditi na zaštiti mentalnog zdravlja i prevenciji svih oblika neprihvatljivog ponašanja jer su jasna i strukturirana zaštita i prevencija jedni put za sprječavanje nasilja.
To znači da razvoj i odgoj djece treba pratiti i u njega ulagati, a roditeljima pružati pravodobnu stručnu pomoć kada se pojave rani problemi – kažu u uredu Pirnat Dragičević. Statistički pokazatelji koje iznosi Požar Grubišić iz zagrebačke policije govore da je do 2019. godine, do epidemije koronavirusa, postojala konstanta u slučaju kaznenih djela djece, da bi se ona tijekom pandemije, očigledno zbog restrikcija i ograničenog kretanja, u sljedeće dvije, tri godine smanjila. Nakon izlaska iz izolacije uslijedio je porast kaznenih djela djece te sada opet lagani pad.
Kaznena djela čine u skupinama
Kada govori o kriminalu djece, naglašava da su u slučaju djece najučestalija kaznena djela protiv imovine.
– To je zapravo karakteristika maloljetničke delinkvencije. To su kaznena djela koja čine u skupinama, kao posljedica asocijalnog ponašanja, a nažalost i delinkventskog ponašanja, gdje se dijete možda zbog slabog nadzora unutar matične obitelji oda asocijalnom ponašanju, konzumiranju alkohola, duhanskih proizvoda, droge, postaje pripadnik neke skupine, čini kaznena djela da bi se na neki način dodvorilo vršnjacima, a onda zajedno čine kaznena djela protiv imovine radi ostvarivanja materijalnih koristi – pojašnjava voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije PU zagrebačke.Karakteristično za mlade osobe je, nastavlja, da po učestalosti nakon imovine dolaze djela protiv javnog reda i mira, a tu se ubraja i nasilničko ponašanje koje se dogodilo na Bundeku nad 15-godišnjakom.
– Nakon toga, a što je karakteristično unatrag nekoliko godina, primjećujemo porast kaznenih djela počinjenih putem moderne tehnologije, a to je putem svih aplikacija i društvenih mreža za komunikaciju. U toj su strukturi najzastupljenija kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, koja djeca čine međusobno putem raznih društvenih mreža – kaže Nikolina Požar Grubišić.
