Neshvaćen i razočaran, zakleo se da nikad više neće raditi glazbu: Evo tko je bio prvi hrvatski profesionalni glazbenik
Prvi hrvatski profesionalni glazbenik rođen je 1819. u Zagrebu pod imenom Ignac Fuchs. Studirao je pravo i filozofiju, a glazbom se bavio tek usputno. Tek pod utjecajem Ilirskog pokreta i na nagovor A. Štrige posvećuje se skladanju. Tada kroatizira svoje ime i prezime te postaje prvi skladatelj Hrvatskog narodnog preporoda – Vatroslav Lisinski.
Njegova opera Ljubav i zloba praizvedena je 1846. što je izazvalo veliko oduševljenje među hrvatskim rodoljubima. Treba spomenuti da Zagreb u to vrijeme nije imao ni stalnog profesionalnog orkestra, a kamoli opernog ansambla. Nakon tog uspjeha Lisinski, uz donaciju iliraca, odlazi na usavršavanje u Prag gdje sklada niz djela: Večer, Bellona, najveći dio opere Porin i druge.
Foto: Screenshot
Neshvaćen, razočaran i obeshrabren
U jesen 1850. vratio se razočaran u Zagreb jer mu, unatoč zauzimanjima bana Jelačića, nije bilo omogućeno polaganje završnoga diplomskog ispita na praškome Konzervatoriju. U Hrvatskoj Lisinski zatiče promijenjene društvene prilike, budući da je ilirski entuzijazam splasnuo pod Bachovim apsolutizmom. Spriječen u pokušaju da se namjesti kao nastavnik u školi Hrvatskoga glazbenog zavoda, obavljao je dužnosti besplatnoga nadzornika školskih učionica i druge administrativne poslove.
Neshvaćen, razočaran i obeshrabren Lisinski dovršava Porina nakon čega se zaklinje da više nikada neće skladati. Ipak, neposredno prije smrti sklada ofertorij Cum invocarem kao svojevrsni vlastiti rekvijem.
Vatroslav Lisinski preminuo je u Zagrebu 1854. s nepunih 35 godina. U svom kratkom životu skladao je ukupno 145 skladbi. Praizvedba njegove najpoznatije opere Porin bila je tek 1897., 43. godine nakon njegove smrti.
Foto: Screenshot
